KAD SU LJUDI NAJZADOVOLJNIJI? (Očaravajuća obuzetost)

Objavljeno:

KAD SU LJUDI NAJZADOVOLJNIJI? (Očaravajuća obuzetost)

Psiholog Mihály Csíkszentmihályi izučavao je kad su ljudi najzadovoljniji. Sa suradnicima je ispitao nekoliko stotina ljudi za koje je vjerovao da rade ono što vole. Bili su to umjetnici, sportaši, kirurzi, glazbenici, šahisti… Osim njih ispitali su i „obične“ ljude iz raznih kultura, gradova i država. Bilo je i muškaraca i žena, i starijih i mlađih. Iz šest zemalja – Južne Koreje, Tajlanda, SAD-a, Indije, Japana i Italije.

Svi su oni izjavljivali da najveći osjećaj zadovoljstva imaju kad su potpuno koncentrirani i „apsorbirani“ nekom aktivnošću koja im je izazovna, u kojoj osjećaju da razvijaju svoje sposobnosti – bilo da se radi o tjelesnim i senzornim aktivnostima (od glazbe do joge), bilo o tzv. simbolističkim aktivnostima poput poezije, filozofije ili matematike. Povod najvećeg zadovoljstva najčešće su aktivnosti povezane sa sportom, raznim igrama, umjetnošću i hobijima.

Suprotno onomu što se obično vjeruje, nismo najzadovoljniji kad ne radimo ništa i kad se previše opuštamo. Naravno, odmor i predah mogu biti dobri trenuci, ali tek ako smo prije toga dobro radili i time nešto postigli. Najzadovoljniji smo kad svoje tijelo i um napregnemo do visokih granica pokušavajući ostvariti nešto vrlo zahtjevno – teško, važno i izazovno. Za dijete to može biti pokušaj da od lego-kocaka sagradi toranj kako nikad prije nije uspjelo; za skakača uvis to je naporan trening i postavljanje rekorda; za pijanista ovladavanje teškim dijelom kompozicije. Svatko od nas ima „tisuću“ mogućnosti da iskoristi svoje sposobnosti i s tim u vezi doživi iznimna iskustva.

Pozitivno emocionalno iskustvo rada –preduvjeti:

Sloboda da sami izberemo aktivnosti, odlučimo o odvajanju vremena i načinu rada na postizanju cilja. Potpuna koncentracija na aktivnost; dok radimo, uopće ne primjećujemo ništa drugo što se događa oko nas. Visok stupanj upotrebe određenih vještina. Bez toga aktivnost je besmislena i dosadna. Npr. čitanje Krležinih „Zastava“ za neupućenog može biti naporno i dosadno. Za stručnjaka čitanje i analiza tog romana pravi je doživljaj. Jasnoća ciljeva i povratnih informacija. Ciljevi moraju biti jasni, dostižni i smisleni. Ali, kako bismo bili iznimno zadovoljni poslom potrebno je i dobivati brzu i jasnu povratnu informaciju o uspješnosti aktivnosti. Primjerice, tenisač želi prebaciti lopticu preko mreže u točno određeni dio polja; povratnu informaciju je li uspio u tome ima odmah. S druge strane, čovjek koji je naumio cijelu večer nepovezano gledati televiziju ne može osjetiti neko posebno zadovoljstvo. Njegov je cilj nejasan, nije izazovan, ne iziskuje nikakva ulaganja, a nije ni posebno smislen. Odsutnost brige zbog rizika gubitka kontrole nad situacijom. Znamo da mnoge aktivnosti mogu završiti i neuspjehom. No oni koji vjeruju u sebe, u mogućnosti da će ostvariti ono što žele, nisu zabrinuti. Gore od lošeg posla je nemati posla. A vrhunac je i najveća sreća raditi ono što ispunjava.

Dubravka Miljković i Majda Rijavec

 

UM2022

Unesite svoju e-mail adresu kako biste primali novosti,
posebne popuste i ponude iz knjižare!

Nema spama, samo znanje i inspiracija!Poklanjamo ti 7% na prvu narudžbu!

Naše tjedne emailove ćeš rado čitati:

  • ponude noviteta
  • popusti iznenadjenja
  • vrijedni tekstovi
  • i znanje i vrijednosti
0

Košarica