Opis
O knjizi:
Zaista, malošto ostaje u našem sjećanju kao karizmatična učiteljica ili učitelj, malošto nas, izvan obitelji, od najranije dobi oblikuje više od vrtića i škole. U ovoj knjizi, autorica ukazuje na to da su za izvanrednost vođe/vođenja potrebne ne samo osobna snaga i karizma, vještine komunikacije i kontinuiranog učenja i prilagodbe, nego i ciljana profesionalna potpora širih društvenih struktura. U tom smislu, primjer Skandinavije posebno je dojmljiv i na više razina inspirativan.
Zbog zastarjelog funkcioniranja današnjeg sustava obrazovanja, mladima često nedostaje prilika za upoznavanje svojih talenata kao i motivacije potrebne za savladavanje novih znanja koja su im prijeko potrebna i za sadašnje vrijeme, a pogotovo za ono koje tek dolazi. Stoga oni počinju gubiti ljubav prema školi i učenju, kao i vjeru da je učenje ključna alatka kvalitetnog života. Ohrabrujuća poruka ove knjige upravo je u tome da pruža perspektivu novog i modernijeg obrazovanja koje se može stvoriti kroz kvalitetno vođenje i kroz osnaživanje spremnosti na stvarnu promjenu. Takve nove vizije stvaran su izazov i nit vodilja prema njihovoj i našoj ‒ boljoj budućnosti.
Iz sadržaja:
Teorijska propitivanja vođenja 1
- Novi oblici vođenja kao pretpostavka razvoja nove škole . . . . . . . . . . . . . 2
1.1. Učenici se mijenjaju brže od škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2. Škola 21. stoljeća ‒ škola s dušom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
- Vođenje u odgojno-obrazovnoj ustanovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2.1. Je li vođenje asortiman tehničkih vještina, umjetnost ili fluid?. . . . . . . . .6
2.2. Vođenje kao “teorija nepredvidivosti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.3. Vođenje kao umjetnost utjecanja na ljude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
2.4. Simbolički interakcionizam i umijeće vođenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.5. Razvoj koncepta vođenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
2.6. Kontekstualno vođenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.7. Vođenje ustanove u funkciji razvoja odgojno-obrazovnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
- Ključna uporišta vođenja ustanove usmjerenog na promjenu. . . . . . . . . 22
3.1. Dimenzije vođenja usmjerenog na promjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
3.2. Ključna pitanja u vođenju ustanove: “Što?” “Zašto?” i “Kako?” . . . . . . . . 25
3.3. Razumijevanje i uvažavanje kulture ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
3.3.1. Kulturne ustanove otporne na promjenu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
3.4. Od podržavanja stagnacije prema kulturi promjene . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
3.4.1. Promjene prvoga i drugog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3.5. Od “kakvo osoblje želim imati” prema “kakvo osoblje želim razvijati”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
3.5.1. Ravnatelj kao arhitekt kulture učenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.6. Od traganja za svetim gralom do učenja o praksi u samoj praksi . . . . . .38
3.6.1. “Jahanje” u pravom smjeru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
- Posebna umijeća vođenja usmjerenog na promjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
4.1. Umijeće pribavljanja “dozvole za vođenje” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
4.1.1. Pozicijsko i osobno vođenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
4.2. Umijeće mobiliziranja postojeće energije djelatnika . . . . . . . . . . . . . . . .45
4.2.1. Ljude se ne može mijenjati silom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46
4.3. Umijeće balansiranja između poniznosti i arogancije. . . . . . . . . . . . . . . .48
4.3.1. Kultura priznavanja vlastite pogreške. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
4.4. Umijeće razvoja svrhovite suradnje u kolektivu i umrežavanja znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.4.1. Loša suradnja je gora od odsustva suradnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
4.5. Umijeće poticanja kulture mišljenja ‒ od konformizma do kritičkog promišljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
4.5.1. Hijerarhija je u suprotnosti s kulturom kritičkog propitivanja i dijaloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
- Toksično vođenje – tamna strana vođenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
- Profesionalno učenje za vođenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
6.1. Neučinkoviti oblici profesionalnog učenja za vođenje . . . . . . . . . . . . . . .62
6.2. Nove uloge ravnatelja zahtijevaju nove oblike profesionalnog učenja za vođenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63
6.3. Značajke suvremenih oblika profesionalnog učenja za vođenje . . . . . . .65
6.4. Kvalitetni oblici profesionalnog učenja za vođenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
- Finsko iskustvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
- Distribuirano vođenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
8.1. Mudrost vođenja u kompleksnom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
8.2. Učitelji kao vođe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80
8.3. Zablude o distribuiranom vođenju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
8.4. Distribuiranim vođenjem prema samovođenju ustanove i procesa u njoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86
- Pedagoško vođenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
9.1. Pedagoško vođenje kao podrška izgradnji kapaciteta ustanove . . . . . . . 91
9.1.1. Pedagoško vođenje ostvareno izgradnjom odnosa i kvalitetne komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
9.1.2. Pedagoško vođenje ostvareno jačanjem autonomije učitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
9.1.3. Pedagoško vođenje ostvareno poticanjem profesionalnog učenja i profesionalnog razvoja učitelja . . . . . . . .96
9.1.4. Pedagoško vođenje ostvareno razvojem kulture dijaloga u ustanovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98
9.2. Pedagoško vođenje kao podrška procesu učenja i odgoja djece. . . . . .100