LEGITIMNOST, VLAST I IDEOLOGIJA

O knjizi:

Studija Legitimnost, vlast i ideologija rezultat je autorova dugogodišnjeg bavljenja fenomenom legitimnosti političkih poredaka i institucija, s osobitim naglaskom na fenomen karizmatskog oblika legitimnosti. U prvom dijelu ove studije obrađeni su ključni pojmovi ‒ vlast, moć, ideologija i pojam legitimnosti (i mijenjanje osnove legitimnosti kroz povijest). Tematizirano je Weberovo shvaćanje legitimnosti, ali i shvaćanja niza istaknutih teoretičara koji, na neki način, simboliziraju postveberijanska shvaćanja legitimnosti. U njezinu drugom dijelu izložen je problem legitimnosti empirijskih političkih poredaka: liberalno-demokratskih, nacističkog u Njemačkoj, staljinističkih/socijalističkih poredaka i, konačno, postsocijalističkih, kao i način na koji su dobivali masovnu potporu podanika/građana. Uz navedeno, autor se osvrće i na legitimacijske probleme političkih poredaka nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije, ponajprije Hrvatske i Srbije.

Teme ovog djela relevantne su i u pogledu krize liberalne demokracije i populizma s kojim je primorana suočiti se, stoga će ono, s obzirom na aktualnost tema kojima se bavi, zainteresirati ne samo stručnjake nego i širu javnost.

O knjizi su rekli:

„Knjiga Legitimnost, vlast i ideologija na inovativan način povezuje teorijsku rekonstrukciju sociološke teorije legitimnosti s analizom suvremenih problema legitimnosti različitih tipova poredaka. Zato su u prvom dijelu knjige obrađeni pojmovi poput vlasti, moći i ideologije koji su ključni za analizu legitimnosti te sam pojam legitimnosti i mijenjanje osnove legitimnosti kroz povijest. Na temelju takve rekonstrukcije, u drugom je dijelu knjige izložen problem legitimnosti empirijskih političkih poredaka: liberalno-demokratskih, nacističkog poretka u Njemačkoj, staljinističkih, socijalističkih i postsocijalističkih, pri čemu se autor posebno usredotočuje na političke poretke u Hrvatskoj i Srbiji.“

prof. dr. sc. Slaven Ravlić

„Robert Blažević višestruko se u svojim znanstvenim istraživanjima bavio fenomenom legitimnosti političkih institucija i poredaka, a osobito fenomenom karizmatskog oblika legitimnosti. U hrvatskoj pravnoj i politološkoj literaturi nedostaje sustavnih rasprava o problemima legitimnosti, vlasti i ideologije, stoga je ova Blaževićeva knjiga dobrodošao doprinos rasvjetljavanju tih problema. Teme djela osobito su relevantne s obzirom na aktualne fenomene krize liberalne predstavničke demokracije i populističkih izazova s kojima je suočena. Knjiga će biti zanimljiva i široj javnosti, odnosno svima koji su zainteresirani za razumijevanje aktualnih političkih fenomena.“

prof. dr. sc. Nenad Zakošek

Iz sadržaja:

Riječ unaprijed 7

Uvod 9

Opći teorijski okvir 19

PRVI DIO

Teorijske postavke o legitimnosti

1. Weberova teorija legitimnosti  43

1.1. Karizmatska vlast 47

1.2. Tradicionalna vlast 56

1.3. Legalna/racionalna vlast 62

1.4. Politička kontrola „birokracije“  70

2. Postveberijanske teorije legitimnosti  77

2.1. Niklas Luhmann – proceduralna legitimnost 78

2.1.1. Sudski postupak 82

2.1.2. Politički izbori   84

2.1.3. Zakonodavni postupak 88

2.1.4. Kritika Luhmannovog shvaćanja proceduralne legitimnosti 89

2.2. Jürgen Habermas – supstancijalna legitimnost  92

2.3. Wilhelm Hennis – pragmatička legitimnost  107

2.4. Robert Paul Wolff (1933) – anarhističko shvaćanje legitimnosti 116

DRUGI DIO

Legitimacijski problemi političkih poredaka

3. Legitimacijski problemi

liberalno-demokratskih poredaka  131

4. Legitimacijski problemi nacističkog poretka  149

5. Legitimacijski problemi staljinističkih poredaka  171

5.1. Legitimacijski problemi staljinističkog poretka u SSSR-u   173

5.2. Legitimacijski problemi titoističkog poretka u bivšoj Jugoslaviji  178

5.3. Uloga karizme J. B. Tita radi postizanja masovne lojalnosti  181

5.4. Legitimacijski problemi komunističkog režima u NR Kini  186

5.5. Legitimacijska kriza i slom komunističkih režima  189

6. Legitimacijski problemi postsocijalističkih poredaka  195

6.1. Slučaj Hrvatske i Srbije  199

6.1.1. Političko i društveno stanje u Hrvatskoj  200

6.1.2. Legitimacijski problemi Miloševićevog režima u Srbiji  211

6.1.3. Sličnosti i razlike između Tuđmana i Miloševića  214

Zaključak  217

Bilješke  223

Bibliografija  305

Kazalo imena  327