Opis

O knjizi:

Knjiga Od duše do uma: kratka povijest psihologije, koja je prvi put objavljena 2014. godine u Italiji, nagrađena je nagradom XI Sante De Sanctis kao najbolja monografija o psihologiji objavljena u Italiji te godine, a doživjela je i više naklada na talijanskom jeziku.

Htio sam govoriti o duši i njezinoj sudbini ne u odnosu na naše tijelo, već s obzirom na psihologiju, moju znanost, koja se upravo zove znanost o duši, ali koja već više od stoljeća ne govori o duši. Kroz ovu ću knjigu pokušati pokazati kako se psihologija utemeljila govoreći o duši (1. poglavlje); kako smo to pokušali izmjeriti (2. poglavlje); kako je to prestalo, kada je koncept duše, s institucionaliziranjem psihologije, postao neugodan i kako smo taj koncept pokušali ukloniti (3. poglavlje), tako da smo ga transformirali, jer ga nije bilo moguće ukloniti, u um, također razmišljajući o pronalaženju rješenja kroz analogiju čovjek-računalo (4. poglavlje). Kako je tražena još jedna analogija u prekrasnim obojenim slikama koje nam, čini se, govore sve o funkcioniranju mozga, a umjesto toga nam, vjerojatno, samo nastavljaju iznova pričati staru bajku o frenologiji, o funkcijama lokaliziranim u različitim dijelovima živčanoga sustava (5. poglavlje). – Riccardo Luccio

Iz recenzija:

Postoji priličan broj knjiga posvećenih povijesti psihologije. To su obično opsežni tekstovi s velikim brojem stranica i s različitim pristupima. Kako je većina tih knjiga američke provenijencije, povijest psihologije napisana iz vizure vrhunskog europskog intelektualca ima posebnu vrijednost. Osim toga, ne treba zaboraviti da je psihologija kao znanost i kao struka nikla u Europi.

Riccardo Luccio opredijelio se za kontinuirani prikaz pojmovnog razvitka psihologije, točnije razvitka njezinog predmeta, od pojma duše do suvremenog pojma uma. I, kako kaže sada „svjedočimo novoj prekretnici, diktiranoj napretkom neuroznanosti s pretjeranom težnjom prema lokalizaciji kognitivnih procesa“.

„Od duše do uma. Kratka povijest psihologije“ kondenzirani je tekst koji može napisati samo netko kao što je Riccardo Luccio koji ima vrlo široka znanja, od medicine, fiolozofije, matematike, povijesti znanosti te umjetnosti općenito. Zbog toga je taj tekst vrlo informativan, a mogu se naći i implicitna polemička mjesta, kao što je već i naslov prvog poglavlja „Izum psihologije“.

No, zašto se Riccardu Lucciu kad piše o psihologiji može posebno vjerovati. On nije učio psihologiju i osmišljavao njezin sadržaj samo iz knjiga, učio je od ljudi među kojima i s kojima je bio u vrlo različitim, pa i vrlo teškim prilikama.

Zbog toga ovaj tekst ima još jednu nezanemarivu značajku: diskretno, a katkada i sasvim otvoreno, pokazuje osobni odnos autora, uz ponešto skepticizma, prema onome čime se bavio cijeli život – psihologiji. Za njega akademska psihologija nije znanost za sebe, kao što u mnogome danas jest, već znanost okrenuta čovjeku.

(iz recenzije prof. emeritus dr. sc. Vladimira Kolesarića)

Iz sadržaja:

Biografska crtica o autoru 5

Premisa 11

Poglavlje 1. IZUM PSIHOLOGIJE 17

1.1. Problem duše 17

1.2. Fizika duše 20

1.3. Raširenost pojma psihologija 31

1.4. Racionalizam i empirizam 35

1.4.1. Descartes 35

1.4.2. Spinoza 41

1.4.3. Empirizam 45

1.5. Wolffova “Psychologia empirica” 47

Poglavlja 2. MJERITI DUŠU 51

2.1. Je li moguće mjeriti psihičke činjenice? 51

2.1.1. Prve rasprave 51

2.1.2. Prva psihološka mjerenja: konstantnost 57

2.2. Kantova zabrana 68

2.3. Antiidealizam i temelji znanstvene psihologije: Herbart 70

2.4. Psihofizika 78

Poglavlje 3. OSLOBODITI SE DUŠE 85

3.1. Institucionalizacija eksperimentalne psihologije 85

3 2. Premise za čistku u eksperimentalnoj psihologiji 90

3.2.1. Psihologija bez duše 90

3.2.2. Spašavanje metafizičke duše 92

3.2.3. Definiranje duše znanstvenim pojmovima 96

3.3. Napustiti dušu 99

3.3.1. Ruska objektivna psihologija 101

3.3 2. Biheviorizam 103

3.3.3. Geštalt psihologija 109

Poglavlje 4. TRIJUMF UMA 123

4.1. Prvi kognitivizam i novi mentalizam 123

4.2. Kibernetika i teorija informacija: um i računalo 128

4.3. Priroda uma i svijesti 133

4.4. Reprezentacija: oblik i slika 138

4.5. Obraditi ili “dohvatiti” informaciju? 142

4.5.1. James J. Gibson i Gunnar Johansson 143

4.6. Samoregulacija i samoorganizacija 147

4.7. Konekcionizam 151

4.7.1. Simbolička i podsimbolička reprezentacija 154

Poglavlje 5. CVIJET MAKA ILI PTIČICA 157

5.1. Trijumf? 157

5.2. Nova uloga za živčani sustav 160

5.2.1. Retikularna tvar i “arousal” 163

5.2.2. Eferentna kontrola senzornih procesa 165

5.3. Um i mozak: nova frenologija? 168

5.3.1. Hemisferna asimetrija 168

5.3.2. Oslikavanje mozga 120

5.3.3. Uttalova kritika 174

5.3.4. Zrcalni neuroni 176

5.4. Utjelovljeni um i prošireni um 178

5.4.1. Utjelovljeni um 179

5.4.2. Prošireni um 181

5.5. Zaključci 186

Literatura 189

Dodatne informacije