ZNANJE PO MJERI SVEČOVJEKA - Naruči svoju knjigu

ZNANJE PO MJERI SVEČOVJEKA

Zasnivanje sociologije znanja u Maxa Schelera
Autor: Ljubimir, Davor
Područje: Publicistika - naš izbor
Karakter: stručna
Godina izdanja: 2017
Broj stranica: 189
Uvez: Tvrdi
ISBN: 978-953-7153-44-1

225,00 Kn

Na sustavan se način slijedi misaoni put kojim je Max Scheler u širem filozofijskom kontekstu utemeljio sociologiju znanja. Osebujnost njegovog misaonog pothvata aktualizirana je i odmjerena s obzirom na današnje aporije vezane uz status različitih vidova znanja.

Više o knjizi – recenzije i sadržaj

O knjizi:

U usporedbi s Karlom Mannheimom, Max Scheler se iz današnje perspektive pokazuje kao tek spomena vrijedan, ali ne i dovoljno utjecajan, utemeljitelj sociološke discipline koju je sam nazvao sociologijom znanja. Naime, njegov „interdisciplinarni“, primarno filozofijski pristup tematici znanja nije naišao na odaziv kod sociologa, zaokupljenih sve više, i danas gotovo isključivo, tek jednim vidom znanja – onim kod Schelera najniže rangiranim, znanstvenim. Bavljenje ostalim izvorima i vrstama znanja prepušteno je kako samim znanstvenicima čiji intelektualni interesi i duhovni obzori nadilaze okvire moderne znanosti, tako i drugim istraživačima posve različitih provenijencija i orijentacija.

Možda je došlo vrijeme da se sociolozi znanja ozbiljnije zapitaju o svim vidovima neznanstvenog znanja, o njegovoj važnosti kako za samu znanost tako i za organizaciju života općenito, te o njegovoj društvenoj uvjetovanosti. Je li, naime, samo po sebi razumljivo da je ono – usprkos često višetisućljetnoj nazočnosti u raznim svjetskim kulturama, osebujnosti pristupa i oblika, uvjerljivo dokazanoj točnosti čitavog niza uvida i učinkovitosti čitavog niza praksi, te utoliko i prihvaćenosti čak i od najuglednijih znanstvenika – potisnuto iz navodno ozbiljnog bavljenja realnošću, marginalizirano, ponekad ismijavano, čak proskribirano? Ne događa li se nešto slično čak i današnjim znanstvenicima koji posegnu za nekom novom znanstvenom paradigmom, bez obzira na čvrstoću i brojnost znanstvenih dokaza u prilog njihovih teza, a protiv etabliranih teorija?

Upravo je Max Scheler pokušao osmisliti najširi kontekst koji predstavlja uvjet mogućnosti zasnivanja, uz ostalo, i jedne sveobuhvatne sociologije znanja, koja ne bi ignorirala niti jednu dimenziju svjetovnosti i čovječnosti, koja bi i svijetu i čovjeku pristupala cjelovito, „holistički“. Vođen uvjerenjem da svijest o sebi, svijetu i bogu obrazuje nerazorivo strukturno jedinstvo, on u osobi, kao središtu duhovne aktivnosti u čovjeku, vidi korelat, a ne tek dio svijeta (osobito ne okolnog svijeta), a čovjekovo dostojanstvo vidi u tome što je on suborac, sudjelatnik boga – boga čijoj biti pripada to da je i on sam nastajući, nedovršen, da je samome sebi upitan.

Iz sadržaja:

Riječ unaprijed…………………………………………………………………………………….VIII

Uvod………………………………………………………………………………………………………XI

  1. SCHELEROVO FILOZOFIJSKO-ANTROPOLOŠKO

UTEMELJENJE ZNANJA……………………………………………………………………1

1.1. Učenje o čovjeku…………………………………………………………………………….1

1.1.1. Raspon Schelerova shvaćanja čovjeka……………………………………1

1.1.2. Čovjek-osoba i najviše biće……………………………………………………7

  1. a) Čovjek i bog……………………………………………………………………..7
  2. b) Učenje o osobi………………………………………………………………..10

1.1.3. Bivanje svijeta i svečovjek…………………………………………………….14

  1. a) Učenje o duhu i porivu……………………………………………………15
  2. b) Bog, svjetska povijest i čovjek u novom bitkovnom sklopu………..18

1.2. Izvođenje vrsta znanja…………………………………………………………………..23

1.2.1. Određenje bitka vrijednosti…………………………………………………23

1.2.2. Objektivni rangovni poredak i nosioci vrijednosti……………….27

1.2.3. Vrste i vrijednosni poredak znanja………………………………………29

  1. a) Znanje ovladavanja…………………………………………………………33
  2. b) Obrazovno znanje…………………………………………………………..34
  3. c) Izbaviteljsko znanje…………………………………………………………37

1.3. Uvjeti mogućnosti stjecanja znanja……………………………………………….40

1.3.1. Pitanje realiteta i teorija iskustva………………………………………….40

1.3.2. Primat ljubavi u spoznaji……………………………………………………..46

  1. a) Čovjek kao ens amans……………………………………………………..46
  2. b) Ordo amoris……………………………………………………………………51

1.4. Određenje znanja………………………………………………………………………….54

1.4.1. Funkcionaliziranje bitnih uvida i perspektivizam………………..54

1.4.2. Znanje kao bitkovni odnos………………………………………………….58

VI

1.5. Mogućnosti proširenja znanja……………………………………………………….62

1.5.1. Preinaka relativno prirodnog svjetonazora………………………….62

1.5.2. Fenomenološka redukcija kao ukinuće prirodnog držanja…..65

1.5.3. Dionizijska redukcija kao samoukinuće duha………………………68

  1. PRISTUP SOCIOLOGIJI ZNANJA………………………………. 71

2.1. Tematski oris i pitanje mogućnosti sociologije znanja………………….. 71

2.1.1.Predmet i modus razumijevanja sociologije znanja……………… 71

2.1.2. Preduvjet, granice i položaj sociologije znanja u

sustavu znanosti………………………………………………………………….. 74

2.2. Problemsko okružje sociologije znanja………………………………………… 77

2.2.1. Prethodnici sociologije znanja……………………………………………. 77

2.2.2. Diskusija dvadesetih i Schelerovo mjesto u njoj………………….. 84

  1. PUTOVI SCHELEROVA ZASNIVANJA SOCIOLOGIJE ZNANJA….. 87

3.1. Schelerovo poimanje sociologije znanja u filozofijskom i

pozitivno-znanstvenom kontekstu……………………………………………….. 88

3.1.1. Filozofijska antropologija i metascijencije…………………………… 89

3.1.2. Mjesto sociologije znanja unutar socijalne filozofije, odnosno sociologije….. 92

3.2. Danost i oblici ljudskog zajedništva……………………………………………… 95

3.2.1. Prioritet socijalnosti u pojedinačnoj svijesti………………………… 95

3.2.2. Fenomen socijalnog bitka…………………………………………………… 97

  1. a) Životna zajednica…………………………………………………………… 98
  2. b) Društvo…………………………………………………………………………100
  3. c) Zajednica osobâ…………………………………………………………….102
  4. d) Masa……………………………………………………………………………..105

3.3. Idealni i realni faktori povijesnog bivanja……………………………………107

3.3.1. Zakon međudjelovanja idealnih i realnih faktora……………….107

3.3.2. Objašnjenje povijesnog bivanja………………………………………….113

3.3.2.1. Apriorni poredak i bivanje ideal-faktorâ………………..116

  1. a) Sociologija dinamike znanja………………………………………….116

VII

  1. b) Diferenciranje i integriranje duhovnih područja…………..118
  2. c) Socijalne forme duhovne kooperacije…………………………….119
  3. d) Dinamika ideal-faktorâ…………………………………………………120

3.3.2.2. Apriorni poredak i bivanje real-faktorâ………………….122

3.3.2.3. Međuodnos faktorâ i pitanje nemoći duha…………….125

3.4. Kritika pragmatizma kao ideologije građanskog društva…………….127

3.4.1. Prosudba pragmatističke teorije…………………………………………127

3.4.2. Kritika građanskog svijeta i nagovještaj „doba izjednačenja“………………….131

3.5. Problematika sociologije triju vrsta znanja………………………………….136

3.5.1. Sociologija pozitivnih znanosti………………………………………….136

  1. a) Rastvaranje hijerarhijskog jedinstva Crkve…………………….137
  2. b) Sabranost na rad u svijetu i zvanje…………………………………137
  3. c) Konkurencija životnih moći…………………………………………..138
  4. d) Pionirstvo ljubiteljâ pred poznavateljima………………………139
  5. e) Totalna volja za ovladavanjem……………………………………….140
  6. f) Diferenciranje intelektivnih i emocionalno-volitivnih funkcija kod uvidâ……..140

DODATAK: Relacije znanost – tehnika – gospodarstvo – politika…………………141

  1. a) Znanost i tehnika…………………………………………………………..141
  2. b) Znanost i gospodarstvo…………………………………………………142
  3. c) Znanost i politika………………………………………………………….143

3.5.2. Sociologija metafizike………………………………………………………..145

3.5.3. Sociologija religije……………………………………………………………..150

3.6. Max Scheler i novija sociologija znanja……………………………………….156

3.6.1. Putovi sociologije znanja nakon Schelera…………………………..156

3.6.2. Recepcija Schelera u novijoj sociologiji znanja…………………..169

Riječ unatrag………………………………………………………………………………………..179

Literatura……………………………………………………………………………………………..189

Dodatne informacije

Godina izdanja

Broj stranica

ISBN

Autor

Karakter

Uvez

Povezane knjige - M.E.P.-ova preporuka

SOCIOLOGIJA MORALA

Smisao i vrijednost između prirode i kulture

Pharo, Patrick

ČEMU SOCIOLOGIJA

Razgovori s Michaelom Hviidom Jacobsenom i Keithom Testerom

Bauman, Zygmunt