Opis
O knjizi:
Krajem 18. stoljeća inovacije u Europi pokrenule su industrijsku revoluciju i stalni gospodarski napredak koji se proširio diljem zemaljske kugle. Premda se vrlo mnogo zna o pojedinostima vezanima uz industrijsku revoluciju, ono što ostaje tajnom jest zašto je do nje uopće došlo. Zašto je ta revolucija počela na Zapadu, a ne negdje drugdje, te zašto se taj napredak i nastavio, dovodeći do današnjeg, nikad prije viđenog prosperiteta? U ovoj revolucionarnoj knjizi, slavljeni ekonomski povjesničar Joel Mokyr tvrdi da je kultura rasta koja je bila specifična za rano moderno doba u Europi i za europsko prosvjetiteljstvo udarila temelje znanstvenom napretku i pionirskim izumima koji su bili ključni za eksplozivni tehnološki i gospodarski razvoj. Povezujući ekonomiku, povijest znanosti i tehnologije te modele kulturne evolucije, Mokyr nam pokazuje da je kultura – uvjerenja, vrednote i preferencije u društvu koje mogu mijenjati ponašanje – bila odlučujući faktor u društvenim transformacijama.
Mokyr se bavi razdobljem od 1500. do 1700. kako bi pokazao da je politički fragmentirana Europa bila plodno do za natjecateljsko „tržište ideja” te volju za propitivanje tajni prirode. U isto vrijeme, transnacionalno društvo briljantnih mislilaca poznatih pod imenom „Republika od pera” slobodno su razmjenjivali i širili ideje i radove.
O knjizi su rekli:
Mnogi su veliki umovi napisali mnogo sjajnih knjiga o tome zašto je Europa vodila u tehnološkom napretku i ekonomskom rastu u protekla tri stoljeća. Joel Mokyr u tome im se pridružio sa zadivljujućom vitalnošću, erudicijom i originalnošću. Po njegovu mišljenju, promjene uvjerenja, vrednota i preferencija Europljana navele su ih da gomilaju, dijele i primjenjuju znanje kao što se nikada ranije nije činilo. Slagali se s Mokyrovom tezom ili ne, svakako je trebate shvatiti ozbiljno.” – Daron Acemoglu, koautor knjige Zašto nacije propadaju
„Mokyrovo novo remek-djelo virtuozan je prikaz kako novo razmišljanje u ekonomici može donijeti dublje razumijevanje jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. U Kulturi rasta dokumentiraju se kulturne promjene koje su dopuštale ispitivanje prirode koje je zatim preraslo u znanstveni napredak. Ova nam knjiga nudi optimističnu viziju: veliko širenje komunikacije prethodilo je našem modernom boljitku i možemo očekivati da će se to ponoviti.” – Angus Deaton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2015.
„U Kulturi rasta Joel Mokyr detaljno se bavi interakcijama između skupina obrazovanih ljudi koje su dovele do stvaranja specifičnih inovativnih ideja značajnih za industrijsku revoluciju. Mokyrov povijesni laboratorij obuhvaća rano moderno doba u Europi, no njegove metode i rezultati čine mi se jednako korisnima i za razmišljanje o mogućnostima za različita suvremena gospodarstva diljem svijeta.” – Robert E. Lucas Jr., dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1995.
„U ovoj izuzetno učenoj knjizi, Mokyr tvrdi da se specifična kultura rasta usidrila u Republici od pera, proširila se prosvijetljenim krugovima počevši od Britanije i učinila da dođe do industrijske revolucije. Kao knjiga koju je napisao vodeći američki povjesničar, Kultura rasta je magisterijalna i već smo je predugo čekali.” – Margaret Jacob, Kalifornijsko sveučilište, Los Angeles
„Velikan među majstorima ekonomske povijesti, Mokyr je napisao sjajnu, uvjerljivu, humanu, prodornu i senzacionalno dobru knjigu. Mokyr se bavi neizmjerno moćnom idejom progresivne baconovske znanosti koja je odstupila od teorije kako bi obogatila moderni svijet. Raspon učenosti ove knjige je zapanjujuć i ovo će veliko djelo postati standard u literaturi o ekonomskom rastu.” – Deirdre McCloskey, autorica knjige Buržujska jednakost
Iz sadržaja:
I. dio: Evolucija, kultura i ekonomska povijest
1. poglavlje: Kultura i ekonomika
2. poglavlje: Priroda i tehnologija
3. poglavlje: Kulturna evolucija i ekonomika
4. poglavlje: Kulturna evolucija temeljena na izboru
5. poglavlje: Pristranosti u kulturnoj evoluciji
II. dio: Kulturni poduzetnici i ekonomske promjene, 1500. – 1700.
6. poglavlje: Kulturni poduzetnici i kulturna evolucija temeljena na odabiru 59
7. poglavlje: Francis Bacon, kulturni poduzetnik 70
8. poglavlje: Isaac Newton, kulturni poduzetnik 99
III. dio: Inovacija, konkurencija i pluralizam u Europi, 1500. – 1700.
9. poglavlje: Kulturni odabir na djelu: Ljudski kapital i religija 119
10. poglavlje: Kulturne promjene i rast korisnog znanja, 1500. – 1700. 142
11. poglavlje: Fragmentacija, natjecanje i kulturne promjene 165
12. poglavlje: Natjecanje i Republika od pera 179
IV. dio: Preludij prosvjetiteljstvu
13. poglavlje: Puritanstvo i britanski ekscepcionalizam
14. poglavlje: Kultura napretka
15. poglavlje: Prosvjetiteljstvo i ekonomske promjene
V. dio: Kulturne promjene na Istoku i Zapadu
16. poglavlje: Kina i Europa
17. poglavlje: Kina i prosvjetiteljstvo Epilog: Korisno znanje i ekonomski rast
Literatura 343
Kazalo 389