Objavljeno:

Gdje su nestali stari dobri obiteljski albumi fotografija? (Instagram)

Na prvi pogled, s obzirom na jeftinoću pravljenja i razmjene slika, megapopularni Instagram je divan produkt uznapredovale tehnologije. Osim što su nove tehnologije zbrisale najmanje 150.000 radnih mjesta jednog diva poput Kodaka, za autora Andrew Keena Instagram zbog niza razloga nije „zlato“ unatoč svom sjaju. Vratimo se malo u povijest.

Priča o Instagramu ima sva obilježja startupa koji se vinuo u najveće visine te nove vrste biznisa. Kevin Systrom, poduzetnik iz Silicijske doline, nakon diplome na Stanfordu i tri godine dobro plaćenog posla u Googlu, nije bio zadovoljan. Možda ga je „trovalo“ i to što 2005. odbio suradnju s Markom Zukerbergom iz Facea, kao i s Jackom Dorsyem iz Odea, startupu koji je izrastao u Twitter. Nije uskočio u prave vlakove, volio je kasnije reći.

Početak

Prijelomnim za Instagram pokazao se njegov odlazak s djevojkom u kreativno poticajnu retro-hipi umjetničku zajednicu (ma što to značilo…) na meksičkoj obali Tihog oceana u ljeto 2010. I kako to zna biti – kad se spoji jak intrinzični interes kakav imamo za hobi i znanje iz nekog važnog područja, eto glavnog zgoditka. Systrom je uz znanja o novim elektroničkim tehnologijama imao formalno obrazovanje i o fotografiji (od srednje škole do semestra u Firenci), ali i veliku ljubav za kreativnu stranu fotografije. I tako je iznjedrila aplikacija koja kombinira mogućnosti Facebooka, Foursquarea i Flicka, ali ekskluzivno za mobilne uređaje.

Uspjeh kao iz bajke

I gdje je završetak ne zna se.

kad je 6. studenog 2010. aplikacija objavljena, u jednom danu skinulo ju je 25.000 korisnika. Samo mjesec dana nakon toga startup je imao milijun članova! Danas je uključeno preko 150 milijuna korisnika, a broj razmijenjenih fotografija se broji u dvoznamenkastim milijardama. Također je najbrže rastuća društvena mreža na svijetu. A razlog je trivijalan – Instagram nam nudi (samo) mogućnost da drugima izgledamo mlađe, ljepše, bogatije i sretnije nego što to zapravo jesmo. Riječ je o fenomenu koji Jean Twenge i Keith Campbell nazivaju u svojoj istoimenoj knjizi epidemijom narcisoidnosti. Gautam Malkani stoga govori o selfiecentričnoj kulturi: ako nemamo fotku za Instagram i mišljenje za Twitter, prestajemo postojati…

Nastavak priče o Instagramu: u trenutku kad su ga Kevin Systrom i koautor Mike Krieger prodali Facebooku za milijardu dolara u njemu je bilo stalno zaposleno ukupno 13 ljudi, a onih 150 milijuna korisnika čine zapravo vrijednost Instagrama: selfiejaši,  twiteraši, WhatsAppovci, Snapchatovci i da ne nabrajam dalje, bit će još novih. (Toliko o tehnologijama i novom zapošljavanju!) Jer u zamjenu za besplatno korištenje aplikacije Instagram, naše fotografije pametnom softveru kazuju sve o našim ukusima, navikama, namjerama, krugu osoba s kojima smo u kontaktu, itd.

Puno je mudrosti u američkoj izreci: „Nema besplatnog ručka!“

Prof.dr.sc. Predrag Zarevski

Znanstvenik, autor, profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu

Članak je objavljen u ediciji UM 2020, www.ucinkoviti.managrer.hr

Učinkovit Menadžer 2018

Unesite svoju e-mail adresu kako biste primali novosti,
posebne popuste i ponude iz knjižare!

0

Vaša košarica