Objavljeno:

UMOR I ODMOR (KAKO DOLAZE I PROLAZE)

Opća bezvoljnost, klonulost, malodušnost i slični simptomi, na temelju kojih si ljudi često dijagnosticiraju depresiju, mogu zapravo biti samo posljedica umora. Jer umor smanjuje motivaciju za posao, čini posao teškim i dosadnim, negativno utječe na koncentraciju, otežava shvaćanje, uništava kreativnost, smanjuje kritičnost, povećava razdražljivost i raspiruje sukobe. Umornom čovjeku (kojem se inače može skakati po glavi) dovoljno je pokazati prst da ga odgrize. A pri 33 oC u hladu i ruku.

Umor, ta nimalo bezazlena tema, ne smije se podcjenjivati. Najbolje je spriječiti ga, a ako u tome nismo uspjeli, treba ga liječiti odmorom – pravodobnim i primjerenim. Boljeg lijeka nema! No da bi njegovo djelovanje bilo što učinkovitije, valja znati propisati pravu vrstu i dozu koje, kao i kod svakog drugog lijeka, ovise o koječemu, i o dobi i o kilogramima, ali najvažniji je – uzrok umora. Opće se pravilo može svesti na jedno: promjena i raznovrsnost!

Ako ikako možete, posao i obveze ponekad pustite na miru. Promijenite okolinu, dnevni ritam, otputujte bilo kamo, sudjelujte intenzivno u nečemu novom, doživite novi sadržaj i po cijenu „štrapaca“ ili „putomrcvarenja“.

Tko rano ustaje, jedva će dočekati odmor da se dobro naspava. 

Spavajmo osluškujući kucanje svog organizma, a ne sata! Naš je organizam naviknut na uobičajeni ritam pa mu (pre)rano ustajanje jako smeta i iscrpljuje ga. Jednak je problem kad se otac i majka bude usred noći zbog djeteta kojem nešto treba ili se naspavalo.

A onaj tko je na poslu okružen ljudima, u trgovini, iza šaltera, u zdravstvu, školstvu, gdje nema mogućnosti za bijeg „kad ti je svega dosta“, bolje će se odmoriti u mjestu bez puno vreve i gužve, baveći se sobom i najužom, neizbježivom okolinom. 

S druge strane, onaj koga „ubija“ monotonija ureda treba si barem na odmoru priuštiti više dinamike od jutarnje kave s kolegama. 

Onaj čiji je posao tjelesno zahtjevan, odmarat će se više ili manje pasivno: spavati, izležavati se, baviti se lakšim aktivnostima i rekreacijom. Nasuprot tomu, onaj tko je zamoren intelektualnim radom, ali i onaj tko ima probleme koji ga dugo muče, može odmor započeti velikim pospremanjem, bojenjem drvenarije, ličenjem zidova ili napornijom šetnjom po brdima.

Tko slobodno vrijeme ili godišnji odmor uvijek provodi u vikendici, u istom mjestu, na isti način, za pravi odmor trebat će promjenu lokacije.

Iako ovih nekoliko redaka nije ponudilo sve odgovore, nadamo se da su potaknuli na razmišljanje. Treba se znati i odmarati!

Dr.sc. Dubravka Miljković

Effectus
Odgovorno Portal
Integra Znanja
Velimir Srića
HEP
UM2024

Unesite svoju e-mail adresu kako biste primali novosti,
posebne popuste i ponude iz knjižare!

0

Košarica