Jedna je NOĆ KNJIGE, a 365 dana neka su DANI KNJIGA

Sreća je među stranicama knjiga, na leđima konja i u krilu drage. (arapska)
Život je lijepa stvar; ali jednako volim i čitanje.
Tko prestane čitati, kao da je prestao tragati za radostima života.
Život bez istraživanja, nije vrijedan življenja. (Aristotel)
Pas je najbolji čovjeku drug. I knjiga!

***

Noć knjige 2023. – opet velika svečanost!

Noć knjige 2023. održat će se u 257 gradova i mjesta širom Hrvatske, a u programu sudjeluje 157 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 342 različite ustanove – od škola, vrtića, muzeja i fakulteta do domova za umirovljenike i bolnica. Knjiga i čitanje slavit će se i u kafićima, mjesnim odborima, parkovima, na nasipima, plažama, pa i u tramvajima, vlakovima, brodovima te u zagrebačkoj zračnoj luci. 

Tradicionalno otvorenje Noći knjige održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 21. travnja u 12 sati. Na otvorenju će biti predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj koju je za Noć knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

Evo dobre priče:

Veliki prijatelj knjigama, a „Saheb“ ljudima!

Možda je prvi i drugi dio te rečenice u nekoj vezi?! Logičnoj vezi?

U Perziji je u 10. stoljeću živio veliki vezir Abdul Kasem Ismael, pod nadimkom Saheb. On je bio toliki ljubitelj čitanja i znanja, da je već u prvom dijelu života skupio knjižnicu s preko 117.000 knjiga. Toliko je volio svoje knjige, da se nije htio rastati ni prigodom svojih mnogih putobvanja.

Najčešće je putovao kao državnik i ratnik. Tada je vodio sa sobom ravno 400 deva , koje su nosile njegov blago, knjige. Deve su bile postrojene po abecednom redu knjiga, a pratili si ih brojni knjižničari, koji su ujedno tada bili i goniči deva. Bila je to nikad prije i nikad poslije tolika pokretna knjižnica na svijetu.

Kad bi se vezir zaželio putem koje od knjiga, lako bi je goniči našli zahvaljujući promišljenoj postrojbi deva. Vezir je rado i posuđivao knjige, prijateljski se odnosio prema ljubiteljima čitanja, upuštajući se često u duge večernje razgovore o knjigama i pročitanome. Zbog tih svojih osobina i ponašanja dobio je nadimak „saheb“, što znači DRUG, i svi su ga tako rado zvali.

(prema Vesni Krmpotić, velikoj hrvatskoj pjesnikinji i sakupljačici priča)

Nakon čitanja ove priče pomislih: Ako je netko nekome drug, a prijatelj knjigama, nije li to u logičnoj vezi? I tako sam pronašao najbolji naslov ovoj priči velike spisateljice, meni uvijek posebno drage, Vesne Krmpotić, nedavno otisnute u svijet priča i uspomena. Uz njezin odlazak, opet sam se sjeti gorkog aforizma aforizma: „Velika je šteta kad nas napusti velik čovjek. Više je potreban Zemlji nego Nebu.“
 

Veliku knjigu pročitat ćeš u životu 3 puta, u mladosti, zreloj dobi i starosti.

Ne morate spaliti knjige.. Dovoljno je da ljudi prestanu čitati i uništili ste kulturu.

Kad čitate, uvijek ste u dobrom društvu.

Nema ni jednog problema koji nakon sat vremena čitanja nije bio ublažen.

 
Prof.dr.sc. Predrag Zarevski, veliki knjigofil, našao je važno pojašnjenje o sebi u riječima
mlade i svjetski poznate književnice:

„Elif Shafak, koja stoji uz bok čuvenom Orhanu Pamuku, iako nije stara (1971. g.),  već je
rekla puno mudrih stvari. Veoma je nagrađivana britansko-turska spisateljica i najčitanija
autorica u Turskoj, piše i na turskom i na engleskom, prevedena na 50 jezika. Shafak je
doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima…  Premda sam psiholog, nitko mi
nije bolje od nje objasnio moju fascinaciju knjigama:

„Za razliku od filmova, na kraju knjige ne svijetli natpis SVRŠETAK. Kad pročitam neku
knjigu, nemam osjećaj da sam išta završila, naprotiv s njom uvijek nešto započinje. Zato
počnem čitati novu.”

Goran Tudor