Opis

O knjizi: 

‘Društvo i pravo: Uvod u interdisciplinarni pristup’ donosi interdisciplinarnost „filozofskog“ i „sociološkog“ pristupa proučavanju prava kao društvenog fenomena. Riječ je o složenom, intelektualno zahtjevnom, ali i uzbudljivom pothvatu kojim se želi obuhvatiti pravni fenomen koji nije moguće ispravno razumjeti izvan konteksta (konkretnog) društva u kojem nastaje, razvija se i mijenja. Ovdje se radi o jednoj vrsti interdisciplinarnog izazova svima onima koji doista žele razumjeti pravo kao takvo.

Da bi se to moglo, autor nudi jedan od mogućih pristupa. Pravo kao društveni (a zapravo ljudski) fenomen, ako mu želimo sveobuhvatnije i svrhovitije pristupiti, treba promatrati kroz različite dimenzije – filozofijske, socijalne, antropološke i pozitivno-pravne. Takav pristup otkriva važnost i ulogu pravnog fenomena za suvremenog čovjeka i društvo, ali nas ujedno vodi k dubljem razumijevanju samoga prava. Čemu uopće pravo? Odakle potreba za jednom takvom vrstom društvene norme? Kako pravo funkcionira? Može li ono funkcionirati bez prisile? U konačnici, ima li pravo ikakve poveznice s moralom ili su oboje osuđeni na to da se vječno gledaju, a nikada ne ugledaju? Takva i slična pitanja otvaraju vrata interdisciplinarnom pristupu u kojem središnje mjesto zauzima odnos između društva i prava, s naglaskom na činjenicu da je riječ o dvama „živim“ fenomenima podložnima stalnim međusobnim utjecajima koji dovode do njihovih promjena. Vodeći se analizom i detaljnijim uvidom u narav toga odnosa, u supstancijalnom smislu može se reći da se u središtu svih društvenih fenomena, pa onda i pravnog, uvijek nalazi – čovjek. Stoga je i tekst pisan kao vrsta poziva na „jaku misao“ o pravu kao specifično ljudskom fenomenu razvijenom i razumijevanom u kontekstu konkretnog čovjeka i društva koje on stvara.

Svrha ovog djela jest zainteresiranim čitateljima – studentima koji su na počecima studiranja prava (ali i drugih bliskih društvenih i humanističkih znanosti) te svima koje doista zanima pravni fenomen – pružiti mogućnost cjelovitijeg i dubljeg uvida u interdisciplinarne znanstvene i stručne mogućnosti proučavanja pravnog fenomena. Ideja je da se pravo kao specifično ljudski fenomen može kvalitetnije i svrhovitije proučavati iz različitih perspektiva okupljenih oko pridjeva „društveno“. Pristup koji ovdje dominira svakako je sociološki, no njemu se u većoj ili manjoj mjeri pridružuju filozofski, kulturno-antropološki (u fragmentima i pravno) i dakako (teorijsko) pravni. Interdisciplinarnost proučavanja pravnog fenomena čitatelju će pružiti sveobuhvatnije i otvorenije razumijevanje prava kao društvene konstrukcije, s naglaskom na činjenicu da „nema društvenih odnosa izvan ljudskih djelatnosti, kao što nema ljudskog društva izvan ili prije čovjeka. Stožer ljudskog društva je čovjek. Ništa bez njega i ništa prije njega“. U tom smislu ovaj tekst ostaje otvoren prema budućnosti prava i njegovoj ulozi pred izazovima s kojima se globalno društvo suočava, pri čemu se tek neke od važnih tema ovdje pojavljuju (budućnost pravničkog obrazovanja, stanje i perspektive hrvatskog pravosuđa, umjetna inteligencija i pravo, „zeleno pravo“, „pravnički burnout“ i slično).

Iz sadržaja:

PREDGOVOR

PREFACE

KAKO SE SLUŽITI KNJIGOM 13

I. DIO: DRUŠTVO 21

1. ČEMU SOCIOLOŠKI POGLED NA PRAVO? 23

1. 1. Izgradnja sociološkog pogleda na svijet 26

1. 2. Razvoj sociološkog mišljenja 31

Prilog 1: O sociologiji (Fiamengo / Comte) 49

1. 3. Važnije teorijske orijentacije 52

2. DRUŠTVO I KULTURA KAO KONTEKST 59

Integralni tekst 1: Socijalizacija i interakcija (Ritzer) 75

3. DRUŠTVENE NORME 79

3. 1. Oblici društvenih normi 87

Prilog 2: »Afganistanski kozari« – ili: kako ispravno postupiti? (Sandel) 90

3. 2. Prvi intermezzo: Pravo bez morala? 92

Integralni tekst 2: Sloboda i krivnja (Novoselec) 101

3. 3. Norme i društvena kontrola 103

3. 4. Kršenje društvenih normi 110

3. 5. Norme, politika i moć 122

II. DIO: PRAVO 131

4. PRAVO KAO OBLIK DRUŠTVENE NORME 133

Prilog 3: Pravo i racionalizacija (Pusić / Weber) 141

4. 1. Komunikacija, jezik i pravo 144

Integralni tekst 3: Ustavni sud i tumačenje pravnih normi (Zierlein) 151

5. DRUŠTVENO PROUČAVANJE PRAVA 155

5. 1. Otkriće prava kao teme sociologije 165

Integralni tekst 4: O utemeljenju sociologije prava (Gurvitch) 174

5. 2. Otkriće sociološkog u pravu 178

5. 3. Neki suvremeni uvidi 184

6. ŠTO JE SOCIOLOGIJA PRAVA? 197

6. 1. Određenje područja 197

6. 2. Definicija i predmet 204

Integralni tekst 5: Definicija sociologije prava (Gurvitch) 210

6. 3. Metode istraživanja 212

6. 3. 1. Izvanjsko proučavanje prava 217

6. 3. 2. Unutarnje proučavanje prava 222

Prilog 4: Pregled stanja pravosuđa u RH (EK / Uzelac) 226

6. 4. Ciljevi sociologije prava 231

6. 5. Neki osnovni problemi sociologije prava 234

Prilog 5: O klasnoj strukturi prava (Haralambos / Holborn) 240

7. PRAVO KAO KULTURA 245

7. 1. Pojam pravne kulture 248

7. 2. Oblici pravne kulture 253

Integralni tekst 6: Pravna kultura i sociologija prava (Friedman) 260

7. 3. Drugi intermezzo: Pravo i igra 264

8. ODABRANE TEME PRAVNE (NE)KULTURE 271

8. 1. O stanju i izazovima pravničkog obrazovanja 273

8. 2. Pravo i književnost 284

Prilog 6: Izbor iz studija i djelâ (Nussbaum / Beljanski / Tolstoj) 289

8. 3. Utjecaj filma na razvoj pravne kulture 299

8. 4. Prigovor savjesti i pravnička profesija 305

8. 5. Umjetna inteligencija i pravo 312

9. DODATCI 319

Dodatak 1: Antropološki pogledi na nastanak prava 321

Dodatak 2: Fragmenti Platona i Aristotelov »ζῷον πολιτιϰόν« 326

Dodatak 3: Marx, marksizam i Althusser o pravu i državi 331

Dodatak 4: O Savignyjevu i Gurvitchevu razumijevanju prava 337

PREPORUKE ZA DALJNJA PROUČAVANJA 341

NAVOĐENA I KORIŠTENA LITERATURA 345

BILJEŠKA O AUTORU 357

ABOUT THE AUTHOR 358

Dodatne informacije