Opis

Iz sadržaja – poglavlja:

RADNO VRIJEME U RAZVIJENIM ZEMLJAMA/ REGULIRANJE POTREBA I PREFERENCIJA U VEZI S RADNIM VREMENOM/ RAZLIKE U RASPOREDU RADNIH SATI/ Trendovi i patnja/ OBLICI RADNOG VREMENA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA/ Perspektiva kućanstva/ RODNE RAZLIKE I RADNO VRIJEME U RAZVIJENIM ZEMLJAMA/ RADNO VRIJEME U PRIVATNIM PODUZEĆIMA/ IMPLIKACIJE POLITIKA O RADNOM VREMENU

O knjizi:

Radno vrijeme u rascjepu između mogućnosti i želja tema je koja brine svakog pojedinca. Dužina radnog vremena čini jedan od najvažnijih uvjeta rada te stoga utječe na radno zadovoljstvo, kvalitetu života i produktivnost koja je sastavnica ukupnog gospodarskog rezultata.
Dulje radno vrijeme može biti poticaj povećanju produktivnosti i konkurentnosti, ali se može pretvoriti u svoju suprotnost zbog narušenog zdravlja, povećanog nezadovoljstva i poremećene ravnoteže između radnog i slobodnog vremena koji će smanjiti produktivnost te izazvati dodatne troškove. Promjene radnih uvjeta su brze, globalne i nezaustavljive, pa i vrijeme prilagođavanja mora biti kratko i što učinkovitije. Stoga predmet istraživanja radnog vremena u ovoj knjizi predstavlja vrlo važan dio uvjeta tržišta rada o kojem je potrebno što više raspravljati i to na temelju relevantnih činjenica i znanstvenih analiza.
Prilagođavanje radnog vremena važna je sastojnica fleksibilizacije, a o ovoj važnoj temi u našoj se stručnoj i političkoj literaturi vrlo malo zna. U Hrvatskoj su vrlo velike rasprave o zabrani rada nedjeljom i ograničavanju raznovrsnih fleksibilnih oblika radnog vremena uz istodobno nepostojanje analitičkih i znanstvenih istraživanja navedene teme.
Usklađivanje želja poslodavaca za profitom, s jedne strane, te želja radnika da zadrže posao, zarade dohodak i ostvare slobodu privatnog života, s druge strane, vrlo je važno pitanje za sve zemlje, bez obzira na kojoj su razini razvijenosti. Istina, pitanja ove ravnoteže lakše se i jednostavnije rješavaju u gospodarstvima višeg i visokog bruto domaćeg dohotka, ali ona nisu manje važna za gospodarstva nižeg bruto domaćeg dohotka. Ova knjiga istražuje razne inicijative koje poduzimaju vlade, poslodavci i radnici u nastojanju da izbjegnu neslaganje između stvarnog i preferiranog radnog
vremena. Politike radnog vremena nastoje sveobuhvatno uključiti brigu o sigurnosti, zdravlju, djeci, nemoćnima i rodnoj jednakosti, što predstavlja skup heterogenih potreba koje treba koordinirati na nacionalnoj razini i/ili na razini tvrtke. Uz uvodni dio, knjiga je podijeljena u šest poglavlja. Svi se autori zajednički bave uvodnim i završnim dijelom knjige te pojedinačnim autorskim istraživanjima u preostalim poglavljima knjige.

Dodatne informacije