DUNAVSKA MONARHIJA I DUBROVNIK

O knjizi:

Razdoblje austrijske uprave u Dubrovniku sveprisutnim modernizacijskim procesima na karakterističan način transformira dubrovačke gradske vizure. Urbanistički i građevinski zahvati tog razdoblja u Dubrovniku rjeđe su bili tema povijesnoumjetničkih studija u usporedbi sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim transformacijama grada, no vremenski odmak od stoljeća austrijske dominacije, te zahtjev za stvaranje cjelovite slike o genezi urbanih žarišta bili su dodatna motivacija istraživača na analizu dubrovačke ostavštine “dugog 19. stoljeća.” U poglavlju „Povijesni pregled“ prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna na temelju dokumenata Državnog arhiva u Beču, posebno zbirke karti Grada stvarane tijekom 19. stoljeća i transkribiranjem nekadašnjih tajnih vojnih spisa možemo pratiti odnos vojne vlasti prema Dubrovniku, s nekoliko karakterističnih razdoblja. Prvo od njih obuhvaća vrijeme uspostavljanja monarhijske vlasti u Dubrovniku, od 1815. do 1880. godine, kad Dubrovnik predstavlja južni bedem u pomorskoj obrani Habsburškog Carstva. Potom je uvođenjem novorazvijenog razornijeg naoružanja uslijedilo vrijeme postepenog razvojačenja jer vlada ni financijski niti tehnički nije bila voljna intervenirati u dubrovačke utvrde već premješta središte pomorske obrane u Boku kotorsku do 1900. godine. To je i doba novog ekonomskog uzleta grada, pojavom eliksira gospodarskog razvoja – turizma.

Iz recenzija:

„Monografija Dunavska monarhija i Dubrovnik donosi uvid u povijest urbanog razvitka te pojedinačnih građevina vojne i turističke namjene podignutih u Dubrovniku u „dugom 19. stoljeću“. Oslonjena je na istraživanje arhivskih izvora i postojeće literature, a bit će opremljena mnoštvom ilustracija koje će olakšati praćenje teksta. Riječ je o radu s polja povijesti arhitekture I općenito povijesti baštine grada Dubrovnika i to njenoga segmenta koji je do sada tek rijetko bio predmetom znanstvenoga istraživanja. Preporučuje se stoga povjerenstvu izdavanje ovoga djela dr. sc. Sanje Žaje Vrbice i dr. sc. Petera Zimmermanna.“ – Prof. dr. sc. Dragan Damjanović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti

„Kako je navedeno u opisu znanstvenog doprinosa, ovo djelo donosi uzoran izvorni znanstveni doprinos temeljen na znanstvenom pregledu, analizi i interpretaciji Dubrovnika kao vojnog uporišta kroz povijest, s detaljno prikazanim rezultatima istraživanja ove teme tijekom 19. stoljeća. U povijesna se razmatranja logično uklapa pozicioniranje Dubrovnika u kontekstu turizma 19. stoljeća. Naredno poglavlje donosi aktere urbanizacije – što je tema narednog, i zapravo ključnog poglavlja knjige, na koja su čitatelja izvrsno pripremila prethodna poglavlja. Među doprinosima istraživanju urbanističke povijesti Dubrovnika ističe se po prvi put sustavno obrađena tema “Porporele”, jedne od identifikacijskih točaka Grada, ali pritom nisu manje važne druge intervencije u Gradu koje su interpretirane na temelju uzorno provedenih, iscrpnih istraživanja arhivskih dokumenata i sekundarnih izvora. Autori su ponudili znanstveno utemeljeno djelo koje ključno upotpunjuje arhitektonsko-urbanističku povijest Dubrovnika, stoga se najtoplije preporučuje za objavu.“ – Doc. dr. sc. Ana Šverko, Institut za povijest umjetnosti Podružnica u Splitu – Centar Cvito Fisković

„Izvoran i značajan doprinos znanosti povijesti umjetnosti u nacionalnom okviru, a tematskim rasponom i sadržajem tekstova – članaka predstavlja autentičnu prezentaciju recentnih znanstvenih tema i rezultata istraživanja ne samo dubrovačkih, nego nacionalnih i regionalnih istraživača.“ – Izv. prof. Sandra Uskoković, Odjel za umjetnost i restauraciju, Sveučilište u Dubrovniku

Iz sadržaja:

Predgovor 10

Irena Kraševac, Zagreb

Uvod 13

I. Povijesni pregled 17

Peter Zimmermann, Žalec

1. Krivudavi put Dalmacije i Dubrovnika do Austrije 18

2. Vojno uporište 26

2.1. Dubrovnik: strateški značajno mjesto 26

2.2. Prevlast austrijske vojske u Dubrovniku 31

1. Postnapoleonska faza (1815.- 1855.): neprilagođeno korištenje anektiranim utvrdama 40

2. Faza rekonstrukcije (oko 1855. do oko 1875.): pregradnje, novogradnje 60

3. Dubrovnik kao utvrda još samo lokalnog značenja (od otprilike 1880.) 65

4. Ukidanje tajnosti strogo povjerljivih planova (1888.) 80

3. Turizam 81

3.1. Turizam: životni eliksir za Dalmaciju? 81

3.2. Dalmatinsko putovanje Hermanna Bahra 87

4. Sažetak, zaključak i perspektive masovnog turizma 97

5. Prilog prvom dijelu 99

II. Tehnička inteligencija u Dubrovniku

Peter Zimmermann, Žalec, Sanja Žaja Vrbica, Dubrovnik 107

1. Dugi put do inženjerskih znanosti 108

2. Tehničari u austrijskoj građevinskoj upravi Dubrovnika 120

3. Građevna služba i monarhijski građevni inženjeri u Dubrovniku 126

III. Arhitektonsko – urbanističke preobrazbe

Dubrovnika tijekom austrijske uprave 137

Sanja Žaja Vrbica, Dubrovnik

1. Polagani oporavak u novom dobu 138

2. Osnovna obilježja novovjekovnih urbanističkih mijena 143

3. Intervencije u javnim prostorima Dubrovnika 152

3.1. Rušenja srednjovjekovnih građevina 156

4. Porporela – put od lukobrana prema promenadi 162

4.1. Lučki građevinski zamah 172

4.2. Od školjere do lukobrana ispred Tvrđave sv. Ivana 178

4.3. Projekt Marina Borianija i Marca Nonveillera iz 1867. godine 181

4.4. Građevinske prepreke pri izgradnji Porporele 187

5. Izgradnja nove gradske prometnice 197

5.1. Građevinski izazovi 201

5.2. Briga za kulturno nasljeđe 208

5.3. Vrata od Buže 214

6. Zaključno o projektima preobrazbe za vrijeme austrijske uprave 218

IV. Recenzije 221

V. Indeks osobnih imena 225