LOGIKA KOLEKTIVNOG DJELOVANJA

O knjizi:

Gledište da skupine djeluju tako da ostvaruju vlastite interese zacijelo se temelji na pretpostavci da pojedinci u tim skupinama djeluju iz sebičnog interesa. Nikoga ne čudi kad neki biznismen nastoji ostvariti veću dobit, kad pojedini radnici traže više nadnice ili kad pojedini potrošači traže niže cijene. No zapravo ne slijedi da će svi pojedinci u nekoj skupini, ako bi ostvarili korist postignu li svoj grupni cilj, djelovati tako da postignu taj cilj, čak i ako su svi racionalni i sebični.

Štoviše, osim ako broj pojedinaca u skupini nije posve malen, ili ako ne postoji prisila ili neko drugo posebno sredstvo kojim bi se pojedince primoralo na djelovanje u njihovu zajedničkom interesu, racionalni, sebični pojedinci neće djelovati tako da ostvaruju svoje zajedničke ili grupne interese.

Drugim riječima, čak i ako su svi pojedinci u nekoj velikoj skupini racionalni i sebični, i ostvarili bi korist, kao skupina, kad bi djelovali tako da ostvare svoj zajednički interes ili cilj, oni ipak neće dragovoljno djelovati tako da ostvare taj zajednički ili grupni interes.

Iz sadržaja:

Predgovor 1971  (9)

Uvod  (11)

I. Teorija skupina i organizacija  (15)

II. Veličina i ponašanje skupina  (67)

III. Sindikati i ekonomska sloboda  (85)

IV. Ortodoksne teorije države i klasa  (127)

V. Ortodoksne teorije skupina za pritisak  (143)

VI. Teorije „nusproizvoda“ i „posebnih interesa“  (169)

Dodatak  (215)