DOP Dobra Hrvatska
Planer UM
Opis
O knjizi:
U novom izdanju knjige (udžbenika) Monetarna politika posebna je pažnja posvećena izazovima monetarne politike i novca nakon velike financijske krize pa sve do sada.
Velika financijska kriza koja je započela 2008. godine predstavljala je najveći izazov do sada za monetarnu politiku i središnje banke u zemljama koje su bile najviše pogođene, jer nitko drugi nije mogao tako brzo zaustaviti prijeteće urušavanje financijskih tržišta, a time i gospodarstava. Moralo se intervenirati brzo, odlučno i u velikim razmjerima i to novim instrumentima monetarne politike koji se ranije nisu upotrebljavali. Umjesto klasične poduzeta je neklasična (nekonvencionalna) monetarna politika koja se nije oslanjala na kamatnu stopu kao ključnu varijablu transmisijskog mehanizma, nego na bilancu središnje banke kao novi instrument monetarne politike. Dakle, nakon Velike financijske krize započete 2008. godine svijet je postao veliki monetarni laboratorij u kojem su se testirali novi instrumenti monetarne politike i načini djelovanja središnjih banaka.
Druga važna i velika promjena koja je zahvatila monetarnu sferu jest pojava i ubrzani razvoj digitalnog novca kojem smo u udžbeniku posvetili značajnu pažnju, a posebno razrješenju pojedinih dilema, pogrešnih percepcija i zabluda. Novac je tijekom povijesti stalno mijenjao oblik svoga postojanja; od onih nezgrapnih materijalnih oblika, preko metalnog i papirnatog novca pa do današnjeg nematerijalnog – depozitnog (žiralnog) i sada digitalnog novca. Svijet je došao u fazu razvoja u kojoj je novac postala računalna memorija i u kojoj društvene platforme sve više potiskuju banke koje u usko shvaćenom pojmu digitalnog novca postaju suvišne jer više nije potreban posrednik u plaćanjima. Pojava digitalne valute središnje banke kao odgovora na privatne inicijative decentralizirane emisije digitalnog novca donosi velike izazove od kojih treba naglasiti još veću centralizaciju emisije novca, promjenu tradicionalne sheme financijskog posredovanja pa sve do iskušenja koja se odnose na prava i slobodu pojedinca.
Treća važna promjena, prije svega za Hrvatsku, odnosi se na uvođenje eura 1. siječnja 2023. Politička odluka o predaji monetarnog suvereniteta Europskoj središnjoj banci kao nadnacionalnoj instituciji otvara nova pitanja u ambijentu gdje je optimalno valutno područje kao teorijski predložak EMU-a u praksi nedovršen zbog heterogenosti zemalja članica i različitih problema koji su prisutni među članicama. Financijska kriza koja je krenula iz SAD-a za EMU je predstavljala vanjski šok kojemu se teško oduprla i pokazala poprilično različita gledanja na iste probleme pojedinih zemalja članica.
Iz sadržaja:
Uvod 1
1. NOVAC I NOVČANI SUSTAVI KROZ POVIJEST 6
1.1. SLOŽENA PRIRODA NOVCA 6
1.2. TEORIJE NOVCA 9
1.2.1. Državna teorija novca 10
1.2.2. Robna teorija novca 11
1.2.3. Kreditna (dugovna) teorija novca 12
1.3. FUNKCIJE NOVCA 16
1.4. SUVERENI I PRIVATNI NOVAC 18
1.5. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA 19
1.5.1. Robni i simbolički novac 19
1.6. VALUTA I VALUTNI SUSTAVI 27
1.6.1. Valutni (novčani) sustavi metalizma 29
1.6.2. Valutni sustavi bimetalizma 30
1.6.2.1. Paralelna valuta 30
1.6.2.2. Dvojna valuta 30
1.6.3. Valutni sustavi monometalizma – zlatni standard(i) 31
1.6.3.1. Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju (Gold coin standard) 31
1.6.3.2. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga (Gold bullion standard) 32
1.6.3.3. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza (Gold exchange standard) 32
1.6.3.4. Načela emisije i pokrića novčanica 33
1.6.4. Slom zlatnog standarda 34
1.7. SUVREMENI NOVČANI SUSTAV 36
1.7.1. Papirnati novac 37
1.7.2. Depozitni novac 39
1.7.3. Digitalni novac 40
1.7.3.1. Digitalna valuta središnje banke 44
1.7.3.2. Opstojnost gotovog novca u „bezgotovinskom društvu“ 51
1.7.3.3. Pravo emisije digitalnog novca 52
2. MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU 60
2.1. FINANCIJSKI SUSTAV I ULOGA BANAKA 62
2.2. MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 64
2.3. SREDIŠNJA BANKA 72
2.4. RAZLIKE IZMEĐU SREDIŠNJE BANKE I BANAKA 75
2.5. EUROSUSTAV, EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA I HRVATSKA NARODNA
BANKA 78
2.5.1. Europska središnja banka i Eurosustav 79
2.5.2. Monetarna vlast u europodručju 81
3. KREDITNI NOVAC 85
3.1. ULOGA BANAKA U PROCESU KREIRANJA NOVCA 87
3.1.1. Emisija kreditnog novca – dvostruki dužničko-vjerovnički odnos 89
3.1.2. Okruženje sekundarne emisije novca 92
3.2. RAZLIKE IZMEĐU ROBNOG I BANKOVNOG KREDITA 93
3.3. KREDITNI POTENCIJAL BANKE 96
3.4. ANALIZA LIKVIDNOSTI I PROMJENE KREDITNOG POTENCIJALA BANKE 100
3.4.1. Statički kreditni potencijal banke 102
3.4.2. Mikrokreditna multiplikacija i utvrđivanje dinamičkog kreditnog potencijala banke 104
3.5. MAKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I KREDITA 110
3.5.1. Formalne granice kreditne ekspanzije 115
3.5.2. Makroekonomske granice kreditne ekspanzije 116
4. PONUDA NOVCA 117
4.1. PROBLEM DEFINICIJE PONUDE NOVCA 117
4.1.1. Što podrazumijevamo pod pojmom novac i što obuhvaća ponuda novca? 121
4.2. MONETARNI AGREGATI – MJERE PONUDE NOVCA 123
4.2.1. Kriteriji strukturiranja monetarnih agregata 123
4.3. TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA I PRAKSA U IZABRANIM ZEMLJAMA 127
4.3.1. Primarni novac ̶ M 0 127
4.3.2. Teorijske koncepcije novčane mase 133
4.3.3. Novčana masa u užem smislu – M 1 134
4.3.4. Novac kao dio imovine 135
4.4. MONETARNI AGREGATI U PRAKSI IZABRANIH ZEMALJA 136
4.4.1. Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u 137
4.4.2. Monetarni agregati u praksi Eurosustava 137
4.4.3. Repo ugovori kao dio ponude novca 141
4.5. MONETARNI AGREGATI U REPUBLICI HRVATSKOJ 142
4.5.1. Monetarni agregati i njihova struktura u Republici Hrvatskoj 142
4.5.1.1. Monetarni agregati u Hrvatskoj prije uvođenja eura 144
4.5.1.2. Monetarni agregati u Hrvatskoj nakon uvođenja eura 147
4.6. STRUKTURNA NEHOMOGENOST NOVČANIH SREDSTAVA U MONETARNIM AGREGATIMA 148
4.7. MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA 149
4.7.1. Analitičke metode istraživanja promjene količine novca u optjecaju (novčane mase – M 1 ) 153
4.7.1.1. Metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija 154
4.7.1.2. Karakteristike i važnost pojedinih tokova promjene M 1 158
4.7.1.3. Analiza promjena novčane mase metodom monetarnog multiplikatora 162
4.7.1.4. Monetarni multiplikator u uvjetima zamke likvidnosti 165
4.8. UTJECAJ MAKROPRUDENCIJALNE REGULACIJE NA PONUDU NOVCA 167
5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE 172
5.1. DOMET I OGRANIČENJA MONETARNE POLITIKE 172
5.2. CILJEVI MONETARNE POLITIKE 174
5.3. STRATEGIJA PROVOĐENJA MONETARNE POLITIKE 176
5.3.1. Intermedijarni ciljevi u praksi Feda 180
5.3.2. Monetarna strategija u Hrvatskoj nakon i prije uvođenja eura 181
5.3.3. Strategija ciljanja inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu 185
5.4. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE 186
5.4.1. Diskontna politika 186
5.4.2. Politika otvorenog tržišta 192
5.4.3. Politika obveznih pričuva 201
5.4.4. Selektivna kreditna politika 205
5.5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE U PRAKSI EUROSUSTAVA 213
6. KAMATNJAK I POTRAŽNJA ZA NOVCEM 222
6.1. DETERMINANTE POTRAŽNJE ZA IMOVINOM 222
6.2. POTRAŽNJA ZA NOVCEM – PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI I PONAŠANJE KAMATNJAKA 225
6.2.1. Transakcijska varijanta klasične kvantitativne teorije novca 226
6.2.2. Dohodovna varijanta kvantitativne teorije novca 230
6.2.3. Monetarni učinci u transakcijskoj i dohodovnoj varijanti klasične kvantitativne teorije novca 231
6.2.4. Keynesova klasifikacija motiva držanja novca 234
6.2.5. Reformulirana kvantitativna teorija novca 239
7. UČINCI MONETARNE POLITIKE NA FINANCIJSKA TRŽIŠTA I GOSPODARSTVO 243
7.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU NOVCA I PONAŠANJE KAMATNJAKA 243
7.2. MONETARNA POLITIKA U IS-LM MODELU 249
7.2.1. Učinak likvidnosti 253
7.2.2. Alternative korištenja monetarne i fiskalne politike 257
7.2.3. Učinak realnog novca 258
7.3. MONETARISTIČKA KONCEPCIJA KRATKOGA I DUGOG ROKA 260
7.4. EKONOMSKA OČEKIVANJA I UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE 264
7.4.1. Neoklasični makroekonomski model 266
7.4.1.1. Neoklasični model anticipirane ekspanzivne monetarne politike 267
7.4.1.2. Neoklasični model neanticipirane ekspanzivne monetarne politike 269
7.4.2. Neokejnezijanski model 270
7.4.2.1. Neokejnezijanski model ugovorene fiksne nominalne nadnice 271
7.4.2.2. Neokejnezijanski model indeksirane nominalne nadnice 272
7.4.3. Neokejnezijanska i neoklasična sinteza 273
7.5. OSVRT NA CILJEVE MONETARNE POLITIKE SREDIŠNJIH BANAKA 274
7.5.1. Očuvanje stabilnosti cijena i vremenska konzistentnost monetarne politike 275
7.5.2. Ponuda novca i kamatnjak kao indirektni ciljevi monetarne politike 279
7.5.3. Alternativni indirektni ciljevi monetarne politike 282
7.5.4. Transmisijski mehanizam monetarne politike i uloga referentnog kamatnjaka na financijskim tržištima 284
8.1. UVOD 290
8.2. POKUŠAJ DEFINIRANJA INFLACIJE 291
8.3. VRSTE INFLACIJE S OBZIROM NA INTENZITET, TRAJANJE I UZROKE 293
8.4. INFLACIJA – STALNA SUVREMENA POJAVA 296
8.5. UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE 300
8.5.1. Uzroci inflacije 300
8.5.2. Posljedice inflacije 306
8.6. TEORIJE INFLACIJE 308
8.6.1. Kvantitativna teorija inflacije 308
8.6.2. Teorija inflacije J. M. Keynesa 311
8.6.3. Moderna monetarna teorija i inflacija 316
8.7. INFLATORNO-DEFLATORNI JAZ 318
8.8. NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA INFLACIJE 322
8.9. INFLACIJA, PLAĆE I NEZAPOSLENOST (PHILLIPSOVA KRIVULJA) 326
8.10. MJERENJE INFLACIJE 330
8.11. CILJANJE INFLACIJE 336
8.12. DEFLACIJA 340
9.1. UZROCI POJAVE I POSEBNOSTI NEKONVENCIONALNE MONETARNE POLITIKE 346
9.1.1. Načini vođenja nekonvencionalne monetarne politike 347
9.2. ZAMKA LIKVIDNOSTI I TRANSFORMACIJA MONETARNE POLITIKE 350
9.3. VRSTE NEKONVENCIONALNIH MJERA MONETARNE POLITIKE 354
9.4. KANALI TRANSMISIJE NEKONVENCIONALNE MONETARNE POLITIKE 358
9.5. ULOGA BILANCE SREDIŠNJE BANKE U PROVOĐENJU NEKONVENCIONALNE MONETARNE POLITIKE 362
9.5.1. Različiti oblici politika bilance središnje banke 364
9.6. KOMPARATIVNA ANALIZA BILANCI SREDIŠNJIH BANAKA 367
9.6.1. Usporedba najvažnijih središnjih banaka: Fed, Eurosustav, BoE i BoJ tijekom provedbe NMP-a 368
9.6.2. Politika bilance središnje banke kao moderna „monetizacija duga“ 377
9.7. MOGUĆNOSTI, OGRANIČENJA I POLITIČKO-EKONOMSKE IMPLIKACIJE NEKONVENCIONALNE MONETARNE POLITIKE 381
9.7.1. Kako smanjiti bilance SB-ova i vratiti se konvencionalnom MP-u? 386
10.1. UVOD 389
10.2. PUT DO STVARANJA EUROPSKE MONETARNE UNIJE 390
10.2.1. Mehanizam deviznih tečajeva unutar Europskog monetarnog sustava ERM1 391
10.2.2. Mehanizam deviznih tečajeva ERM2 393
10.3. TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA – PODLOGA ZA ZAJEDNIČKU VALUTU EURO 395
10.3.1. Faze u razvoju teorije optimalnog valutnog područja 397
10.3.2. Kriteriji optimalnog valutnog područja i mehanizmi ispravljanja neravnoteža 400
10.3.3. Čimbenici koji ugrožavaju učinkovitost monetarne unije 401
10.3.4. Nominalni i realni kriteriji konvergencije za ulazak u eurozonu 408
10.3.5. Je li Europska unija optimalno valutno područje? 410
10.4. PREDNOSTI I NEDOSTACI MONETARNE UNIJE I ZAJEDNIČKE VALUTE 412
10.5. ORGANIZACIJA RADA I ZADACI EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE 420
10.6. STRUKTURA BILANCE ESB-A I EUROSUSTAVA 425
10.7. ULOGA TARGET2 PLATNOG SUSTAVA U EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI 430
11. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV 434
11.1. DEVIZNI TEČAJ – POVEZNICA MEĐU NACIONALNIM MONETARNIM SUSTAVIMA 434
11.2. PROBLEMI DEVIZNIH TEČAJEVA U SUSTAVU MMF-A 437
11.3. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND (MMF) – OSNUTAK I NAČIN FUNKCIONIRANJA 441
11.3.1. Povlačenje sredstava iz MMF-a – stand-by krediti 445
11.3.2. Politika kreditiranja i suvremene financijske olakšice MMF-a 446
11.3.3. Posebna prava vučenja (PPV) – (engl. Special drawing rights – SDR) 448
11.3.4. Suvremeni problemi MMF-a 457
11.4. GLOBALIZACIJA, DOLARIZACIJA I MONETARNI SUVERENITET 458
11.4.1. Dolarizacija – uzroci i vrste 459
11.4.2. Mogućnosti i ograničenja monetarne politike u uvjetima dolarizacije/euroizacije 462
Popis literature 465
