Opis

O knjizi:

Institut prijeboja jedan je od načina prestanka obveza koji je poznat još od rimskog prava. Prijebojem dolazi do istovremenog prestanka uzajamnih, istovrsnih, dospjelih i utuživih obveza ako jedna strana izjavi prijeboj. Pritom, učinak prijeboja djeluje od trenutka kada su se ispunile zakonske pretpostavke prijeboja, a ne od davanja izjave o prijeboju. Pravni učinci prijeboja pogađaju i treće osobe te dovode do prestanka, ne samo glavnih, nego i sporednih obveza. Unatoč vremenskoj opstojnosti instituta prijeboja u hrvatskom pravu svakodnevno se pojavljuju mnoga teorijska i praktična pravna pitanja o kojima se u novijoj hrvatskoj literaturi nije sustavno izlagalo. Na prvi pogled, takvo stanje ne čudi ako se uzme u obzir činjenica da je prijeboj institut obveznog prava koji se nije uvelike mijenjao na hrvatskoj i na poredbenoj razini. Današnji pozitivnopravni okvir kojim je uređen institut prijeboja u hrvatskom pravu uveden je u domaći pravni sustav davne 1978. godine donošenjem prvog Zakona o obveznim odnosima. Regulacija prijeboja u takvom je izvornom obliku zadržana do danas u Zakonu o obveznim odnosima iz 2005. (u nastavku teksta: ZOO) iako se stanje na hrvatskom tržištu uvelike promijenilo prelaskom na tržišni sustav privređivanja i ulaskom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH) u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU).

U knjizi se izlaže o pojmu prijeboja, gospodarskoj ulozi, funkcijama, pravnoj naravi prijeboja s posebnim naglaskom na njezin utjecaj na zakonske pretpostavke i učinke prijeboja u kontekstu hrvatskog zakonodavstva i sudske prakse. Prijeboj se analizira i u kontekstu stečajnog i ovršnog postupka, u kojem se primjenjuju lex specialis pravila o prijeboju. Poglavlja koja slijede izrađena su uz korištenje radova i sudske prakse iz hrvatske, njemačke, švicarske i austrijske literature. Na radove i sudsku praksu poredbenih zemalja najčešće upućujemo jer se hrvatsko pravo zbog povijesnih prilika glede instituta prijeboja najviše naslanja na ta prava.

Iz recenzija:

Knjiga „ Prijeboj” vrlo slojevito, detaljno, ali i vrlo konkretno obrađuje pravni institut prijeboja. U devet logički strukturiranih poglavlja autorica analizira niz važnih pitanja i dvojbi koje se javljaju u primjeni prijeboja u praksi te na osnovi provedene komparativne analize propitkuje ispravnost odredaba domaćih rješenja, a potom nudi odgovore i pravna rješenja za sva uočena dvojbena pitanja.
izv. prof. dr. sc. Dubravka Akšamović

Djelo je izvorni rad. U njemu se po prvi put sustavno analizira pravni okvir kojim se u pravnom sustavu uređuje prijeboj. Analiziraju se i funkcije koje prijeboj ima u pravnom i poslovnom prometu. Također, primjenom poredbenopravne metode analiziraju se i relevantne odredbe drugih pravnih sustava te se odredbe hrvatskog prava stavljaju u kontekst drugih rješenja, pa i onih koja se sugeriraju na nadnacionalnoj razini. Takvim pristupom djelo zasigurno znatno pridonosi razvoju pravne znanosti.
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović

Iz sadržaja:

POPIS KRATICA ………………………………………………………………………………………………………. 9

PREDGOVOR …………………………………………………………………………………………………………. 13

1. POJAM PRIJEBOJA ………………………………………………………………………………………….. 15

2. ULOGA I FUNKCIJE PRIJEBOJA…………………………………………………………………….. 21

3. PRAVNA NARAV PRIJEBOJA …………………………………………………………………………. 25

3.1. Općenito …………………………………………………………………………………………………… 25

3.2. Pravo na prijeboj kao facultas alternativa ……………………………………………….. 26

3.3. Akcesorna narav prijeboja ……………………………………………………………………….. 28

4. RAZGRANIČENJE PRIJEBOJA OD DRUGIH SRODNIH INSTITUTA ………… 33

4.1. Prijeboj vs. Ispunjenje ………………………………………………………………………………. 33

4.2. Pravo retencije vs. Prijeboj……………………………………………………………………….. 40

4.3. Prijeboj vs. Otpust (oprost) duga …………………………………………………………….. 42

5. VRSTE PRIJEBOJA ………………………………………………………………………………………………45

5.1. Automatski prijeboj …………………………………………………………………………………. 46

5.2. Jednostrani prijeboj ………………………………………………………………………………….. 47

5.3. Ugovorni prijeboj …………………………………………………………………………………….. 49

6. PRETPOSTAVKE PRIJEBOJA ………………………………………………………………………….. 77

6.1. Općenito …………………………………………………………………………………………………… 77

6.2. Uzajamnost ………………………………………………………………………………………………. 78

6.3. Istovrsnost ………………………………………………………………………………………………119

6.4. Dospjelost ……………………………………………………………………………………………….122

6.5. Utuživost …………………………………………………………………………………………………126

6.6. O likvidnosti kao pretpostavci prijeboja …………………………………………………129

6.7. Isključenje prijeboja ………………………………………………………………………………..131

6.8. Ugovorno isključenje prijeboja ……………………………………………………………….141

7. IZJAVA O PRIJEBOJU ……………………………………………………………………………………….145

7.1. Pojam i pravna narav izjave o prijeboju ………………………………………………….145

7.2. Adresant izjave o prijeboju ……………………………………………………………………..147

7.3. Adresat izjave o prijeboju ……………………………………………………………………….152

7.4. Forma izjave o prijeboju ………………………………………………………………………….154

7.5. Sadržaj izjave o prijeboju ………………………………………………………………………..155

7.6. Uzajamne izjave o prijeboju ……………………………………………………………………156

7.7. Primitak izjave o prijeboju ………………………………………………………………………157

7.8. Uvjetna izjava o prijeboju ……………………………………………………………………….158

7.9. Izjava o prijeboju čiji će učinci nastupiti protekom određenog roka ……..160

7.10. Anticipirajuća izjava o prijeboju ……………………………………………………………..161

7.11. Teret dokazivanja ……………………………………………………………………………………162

7.12. Pravni učinak nevaljane izjave o prijeboju ……………………………………………..163

7.13. Opoziv izjave o prijeboju ………………………………………………………………………..164

8. PRAVNI UČINCI PRIJEBOJA ………………………………………………………………………..167

8.1. PRESTANAK TRAŽBINA ……………………………………………………………………..167

8.2. TRENUTAK NASTUPA PRAVNIH UČINAKA PRIJEBOJA ……………….170

8.3. PRAVNI UČINCI KOD VIŠESTRUKOG PREBIJANJA ………………………..174

9. PRIJEBOJ U STEČAJNOM POSTUPKU ………………………………………………………..177

9.1. Općenito ………………………………………………………………………………………………….177

9.2. Prijeboj tražbina kompenzabilnih u trenutku otvaranja stečajnog

postupka ………………………………………………………………………………………………….179

9.3. Prijeboj tražbina koje postanu kompenzabilne nakon otvaranja

stečajnog postupka …………………………………………………………………………………184

9.4. Nedopustivost prijeboja ………………………………………………………………………….189

LITERATURA ………………………………………………………………………………………………………..191

Pravni propisi (Hrvatska) …………………………………………………………………………………201

Pravni propisi drugih država ……………………………………………………………………………201

Autonomni izvori prava ……………………………………………………………………………………202

Sudska praksa (Hrvatska) ………………………………………………………………………………..202

Sudska praksa (Njemačka) ……………………………………………………………………………….204

Sudska praksa (common law) ……………………………………………………………………………204

Dodatne informacije