Kako smanjiti bacanje hrane u svijetu

Poznata su dvije najjače potrebe čovjeka – utaživanje gladi i razmnožavanje, i jedno i drugo radi održanja vrste! No, mimo toga, hrana većini ljudi pruža i ugodu bogatstva okusa, mirisa, teksture, boja. Kako se onda dogodilo da prema hrani tako zgriješimo: s jedne strane, ogromna količina hrane se baca, a s druge – toliko ljudi gladuje i pothranjeno je?

Prema FAO, otprilike trećina godišnje proizvedene hrane namijenjene ljudskoj konzumaciji baci se ili propadne. U zemljama EU u 2012. bacilo se 100 milijuna tona hrane. Zanimljiva je različitost situacija: dok se u zemljama u razvoju više od 40% hrane baci/izgubi tijekom žetve i procesa prerade, dotle se u razvijenim zemljama isto događa tijekom prodaje i konzumacije hrane (siromašni bacaju sirovine, a bogati bacaju hranu!).

Nekad je u narodu vrijedila mudrost: „Kruh je svet. Baciti kruh je grijeh.“ A danas? Eto, stručnjaci koji se bave ponašanjem potrošača ustvrdili su kako bacanju hrane potpomažu i marketinški trikovi u cilju povećanja prodaje. Primjerice, akcija „2+1 gratis“ vabi na kupnju više hrane nego što je potrebno i često se taj gratis ne utroši. Isti učinak ima i nerazumijevanje razlike između oznaka koje proizvođač ističe na ambalaži: upotrijebiti do… odnosno najbolje upotrijebiti do… U oba slučaja potrošač može pojednostavljeno zaključiti kako iza navedenog datuma hrana nije jestiva, a nije tako. „Najbolje upotrijebiti do 15. 6. 2015.“ znači kako hrana do tog datuma zadržava svoja posebna svojstva (ako se čuva na pravilan način). To je zadnji dan kvalitete, ali je i iza toga hranu moguće konzumirati, uz očekivano slabljenje nekih svojstava. No, kod hrane koja je podložna većoj kvarljivosti izraz “upotrijebiti do 15. 6. 2015.“ predstavlja zadnji datum sigurnosti hrane – nakon toga hrana se ne smatra sigurnom. Pazeći na oznake na ambalaži, dakle, smanjujemo bacanje hrane. I nekim drugim radnjama u svom domu činimo isto i postajemo odgovorni građani, kao:

• Planirajte! Radite tjedni jelovnik. Sačinite unaprijed popis za kupovinu.
• Ne ubacujte mahinalno robu u košaricu jer bacanjem hrane bacate novac!
• Pri kupnji provjeravajte datume proizvodnje i upotrebljivosti…!
• Na tanjur servirajte manje količine hrane – uvijek možete uzeti još!
• Ostatke hrane nakon obroka nemojte odmah baciti. Uvijek ih možete pojesti uz naredni obrok ili sutradan, uz malo dorade i maštovitosti.
• Zamrznite višak zgotovljene hrane – nekad dobro dođe imati pričuvu!
• Ako je voće/povrće počelo venuti, još uvijek ga možete iskoristiti za povrtne pasirane juhe ili voćni smoothie.   Itd… razmislite i sami.

Ovakvim ponašanjem možemo pridonijeti da se ne ostvari očekivana brojka bačene hrane u svijetu 2020. koja glasi – 120 milijuna tona. Ne radi se samo o osobnoj štednji, iako je i to važno, već o građanskoj svijesti prema očuvanju Zemlje i solidarnosti s onima koji nemaju. Zapravo, o reafirmaciji one narodne, da se svaka hrana visoko poštuje, čemu bi i našu djecu trebalo početi više učiti.

1. sc. Milna Tudor Kalit