SAMOUVJERENOST I NJEZINA VAŽNOST

O knjizi:

Što ovaj tekst nije? Tekst se ne odnosi na pojam sigurnosti tehničke naravi (npr. Je li ovaj avion siguran?), kao ni na kriminalistički pojam sigurnosti (npr. Zagreb je jedan od najsigurnijih turističkih gradova), ni je li neki predmet (npr. uže, konop u pomorstvu) dovoljno čvrst i siguran.

A što jest? Tekst se bavi opisom doživljaja sigurnosti kao psihološkog fenomena, doživljaja koji svakog od nas stalno prati. Tu vrlo važnu psihološku pojavu znanstvenici, mahom psiholozi, u svojim su radovima i eksperimentima opisivali i istraživali na različite načine. Ali, ne samo u znanstvenim i stručnim istraživanjima.

Svatko od nas se svakodnevno zapita: Jesam li baš siguran/sigurna u svoju odluku? Ili nas netko drugi zapita: Jesi li baš siguran/sigurna da je to tako? Riječ je, dakle, o doživljaju sigurnosti u vlastite odluke, mišljenje, stavove, vjerovanja, ponašanje. U tom sklopu posebno je zanimljiva pojava pretjerane samouvjerenosti, pretjerane sigurnosti, kao i “druga strana medalje”, pretjerano pomanjkanje samouvjerenosti, tj. nesigurnost u sebe i svoje postupke, mišljenje, stavove.

Doživljaj sigurnosti u vlastito mišljenje, vlastite odluke, vlastito ponašanje izrazito je važno za stabilnost svake ličnosti. No, pojava pretjerane sigurnosti može dovesti do pogrešnih zaključaka, pogrešnih odluka, pogrešnog ponašanja, koje katkada može imati vrlo loše posljedice za pojedinca, za njegovu okolinu, pa i širu društvenu okolinu. Ovo je pokušaj da se u to područje unese malo više razumijevanja i znanja te kako poznavanje stupnjeva sigurnosti u vlastiti uradak može pomoći u razumijevanju mentalnog funkcioniranja.

Iz sadržaja:

Što je to samouvjerenje i pretjerano samouvjerenje?  11

Doživljaj samouvjerenosti i sigurnosti kao normalna pojava  13

Metakognicija  19

Kognitivne pogreške  22

Efekt iznad prosjeka  25

Istraživanja samouvjerenosti  34

Krivulja kalibracije  37

Što pokazuju istraživanja?  41

Efekt pretjerane sigurnosti  44

Istraživanja iz perspektive individualnih razlika 55

Završno 64

Korištenje stupnjeva deklarirane sigurnosti kao dodatni nekognitivni podatak pri ispitivanju kognitivnih funkcija  69

Korištenje stupnjeva sigurnosti kao dodatni podatak u ispitivanju osjetnih funkcija u psihofizičkim istraživanjima 81

Bibliografija  87