ŠTO NAS UČI REGGIO?

O knjizi

Malo je teoretičara i praktičara u području ranog i predškolskog odgoja koje Reggio pristup može ostaviti ravnodušnim.

Mnogi od njih drže da je Reggio pristup praktično oživotvorenje onoga na što bi svako dijete, neovisno o zemlji u kojoj živi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi u kojoj se odgaja i obrazuje, trebalo imati pravo: razvoj vlastitih, individualno različitih potencijala, učenje istraživanjem i otkrivanjem, izražavanje na mnogo autentičnih, simboličnih načina, višestruke slobode izbora, iskustvo donošenje odluka o pitanjima koje ga se tiču, uvažavajući odnosi s ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i slično. Zašto je pedagoška dokumentacija toliko važna? Iz nekoliko razloga. Važna je zbog svojeg bogatog potencijala jer se može koristiti na mnogo načina i u mnogo svrha. Pedagoška dokumentacija sagledava se kao sredstvo prepoznavanja i vrednovanja cjelokupnog učenja sve djece i kao sredstvo prepoznavanja i vrednovanja višestrukih i raznolikih perspektiva. Pedagoška dokumentacija je i alat kojim se pruža podrška razvoju kurikuluma, to je podrška istraživanju ne samo znanstvenika već i odgajatelja i svih onih koji se bave pedagoškim radom. Pedagoška dokumentacija je i resurs kontinuiranog profesionalnog razvoja, kao i način osnaživanja partnerstva s roditeljima i zajednicom.

Pedagoška dokumentacija je i važna metoda procjenjivanja: procjenjivanja učenja, ali i još mnogo čega, i to ne samo onoga unutar odgojnoobrazovne skupine nego i cijelog sustava. Ona igra ključnu ulogu u evoluciji participativnog procjenjivanja. Zatim, pedagoška dokumentacija je i način otvaranja vrtićkog obrazovanja prema građanima, tj. zajednici koja je za njega preuzela javnu odgovornost. To je i sredstvo demokratske odgovornosti i, kao takva, sredstvo produbljivanja demokracije.

Iz sadržaja

1. Peter Moss, Važnost pedagoške dokumentacije i dokumentiranja

2. Carla Rinaldi, Benedetta Melloni, Lorenzo Manera Reggio Children zaklada – povijesni korijeni i buduće perspektive

3. Lorenzo Manera, Carla Rinaldi, Maria Barbara Donnici, Igrovno učenje u školi: Istraživačko iskustvo projekta scintillae – Igra i učenje u digitalnom dobu

4. Jan Peeters, Dokumentacija u kompetentnome sustavu za RPOO

5. Suzanna Axelson, Inspiracija, ne kloniranje

6. Edita Slunjski, Hrvatska predškolska realnost – slabe točke i razvojni potencijali

7. Edita Slunjski, Stotinu jezika u vrtićkoj praksi u Republici Hrvatskoj

8. Dragana Pavlović Breneselović, Živka Krnjaja, Program predškolskoga odgoja i obrazovanja” „Godine uzleta” u Srbiji: Reggio pedagogija kao inspiracija

9. Jasmina Bećirović-Karabegović, Reggio perspektiva razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini