Opis
O knjizi:
Nakon 30 godina ponovno je objavljena Autobiografija Benjamina Franklina. Jednu od najboljih svjetskih autobiografija.
Jeste li znali da Benjamin Franklin nije bio samo znanstvenik i političar? Franklin nam je zapravo dao neke od prvih savjeta za samopomoć! Industrija samopomoći vrijedi milijarde; svake se godine objavi stotine novih knjiga za samopomoć. Otiđite u najbližu knjižaru i pronaći ćete naslove o svim mogućim oblicima samousavršavanja: od onih koji vas uče kako razviti samopouzdanje do onih koji vam savjetuju kako štedjeti za mirovinu. Ta je industrija uzela maha početkom 20. st., a najuspješnije gurue samopomoći tog razdoblja – Dalea Carnegieja i Napoleona Hilla – smatra se očevima žanra. Međutim, začeci samopomoći sežu mnogo dalje u prošlost. Osoba zaslužna za njezinu popularnost je upravo Benjamin Franklin. Kada razmišljate o Franklinovim postignućima, pisanje o samopomoći zacijelo vam neće pasti na pamet i to je savršeno razumljivo. U usporedbi s koautorstvom Deklaracije o neovisnosti, otkrivanjem električne prirode munje, razvojem i imenovanjem prve električne baterije (da ne spominjemo njegov revolucionarni na otkrića o razbijanju vjetra), Franklinovi zapisi o samopomoći prilično su zanemareni. Zato je vrijeme je da ih pobliže pogledamo. U knjizi Put do bogatstva podijelio je s drugima mudrost koja ga je dovela do uspjeha. Njegovi savjeti dolaze u upečatljivim, jezgrovitim frazama poput: “Rano liježi i rano ustaj pa ćeš biti zdrav, bogat i mudar” i “Nema dobitka bez boli”. Zamislite da Franklin živi u današnjem digitalnom dobu – njegove bi riječi bile viralni dragulji razbacani po platformama društvenih mreža! Već kao mladić, Franklin je shvatio da nije dovoljno tek pokušati biti dobar i vrijedan. Znao je da je lako skliznuti u loše navike i da su one stalna prijetnja. Stoga je popisao 13 temeljnih načela prema kojima čovjek treba živjeti kako bi kultivirao svoj karakter i vodio ispunjen život. Osmislio je tjedni plan u kojem se usredotočio na prakticiranje svake vrline uzastopno. Sastavio je jednostavnu tablicu pomoću koje je svakodnevno pratio koliko prati te vrline, označavajući rubrike crnom točkom kad bi posustao. Cilj? Tjedan dana bez crnih točaka. Bio je to njegov jedinstveni sustav odgovornosti, i pogodite što? I danas je nevjerojatno relevantan.
Te vrline su: umjerenost (ne jedi do otupjelosti; ne pij do pripitosti), šutljivost (reci samo ono što može koristiti drugima, ili tebi samome; izbjegavaj tričave razgovore), red (odredi svakoj stvari svoje mjesto; odredi svakom dijelu svog posla svoje vrijeme), odluka (odluči uraditi ono što trebaš; neizostavno uradi ono što si odlučio), štedljivost (ne troši ni na što, osim na ono što koristi drugima ili tebi samome, tj. ne rasipaj ništa), marljivost (ne gubi vrijeme; budi uvijek zaposlen nečim korisnim; prekini sve nepotrebne djelatnosti), iskrenost (ne služi se lažima; misli pošteno i pravedno, a ako govoriš, govori isto tako), pravda (ne čini nikome nepravde, niti ne popuštaj dobročinstva, što ti je dužnost), čistoća (ne trpi nikakve nečistoće na tijelu, odijelu ili u stanu), spokojstvo (ne uznemiruj se zbog sitnica ili zbog običnih ili neizbježivih događaja), krepost (rijetko opći spolno, osim kada se radi o zdravlju ili potomstvu, ali nikad do zasićenosti i iznurenosti, ili da naškodiš svome, ili nečijem drugom miru ili ugledu), i napokon poniznost (ugledaj se u Isusa i Sokrata).
Franklin nastavlja: “Kako mi je namjera bila da steknem sve te vrline kao naviku, smatrao sam da ne bi bilo dobro da svoju pozornost rasipam na sve njih najednom, nego da je u određeno vrijeme usmjerim na jednu od njih, a kada potpuno ovladam njom, da prijeđem na drugu i tako redom, dok ne prijeđem svih trinaest…
O autoru: