Opis

O knjizi:

Jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja od osnivanja Ekonomije kao znanstvene discipline je upravo produktivnost, za koju se može reći da predstavlja jedini dugoročno održivi izvor gospodarskog rasta. Ova konstatacija proizlazi iz vrlo rano otkrivene regularnosti ekonomske znanosti: zakona opadajućih prinosa, iz kojega nužno slijedi da ako je cilj povećanje blagostanja stanovništva, ulaganje u kapital će donositi sve manje prinose do trenutka optimalne kapitalne opremljenosti rada, nakon čega nastupa stagnacija (izuzevši pojavu eksternog šoka). Taj eksterni šok podrazumijeva upravo povećanje produktivnosti, tj. nove tehnologije, inovacije, učinkovitije organizacije proizvodnog procesa itd. U ovom kontekstu kao jedan od prioriteta svake moderne države nameće se što je moguće preciznije izračunavanje produktivnosti svih relevantnih grana gospodarstva te određivanja glavnih determinanti iste, u svrhu formiranja učinkovitih ekonomskih politika.

Republika Hrvatska, kao mala zemlja koja je prošla kroz privatizaciju te u većoj mjeri prihvatila Washingtonski konsenzus, u proteklih 25 godina nije polučila zadovoljavajuće rezultate u pogledu dugoročno održivog gospodarskog rasta. Moderna ekonomska teorija je još sredinom prošloga stoljeća izolirala ukupnu faktorsku produktivnost kao najvažniju komponentu dugoročno održivog ekonomskog rasta, zbog čega ona predstavlja jezgru oko koje je izgrađena ova knjiga.

Službene statistike o ukupnoj faktorskoj produktivnosti u Republici Hrvatskoj ne postoje (u trenutku pisanja) niti na jednoj razini agregacije (od mikroekonomskih subjekata do agregatne ekonomije), stoga je prvi izazov s kojime se knjiga suočava, kreirati i izračunati relevantni indeks ukupne faktorske produktivnosti.

Mjere produktivnosti dijele se u dvije osnovne kategorije: parcijalne mjere produktivnosti (najčešće produktivnost rada i produktivnost kapitala) i ukupnu faktorsku produktivnost, poznatiju u literaturi po kratici „TFP“ (engl. Total Factor Productivity). U današnje vrijeme u znanstvenoj literaturi prisutan je sve veći odmak od parcijalnih mjera produktivnosti prema TFP-u. Razlog leži u elementarnom deficitu parcijalnih mjera produktivnosti. Naime, produktivnost rada kao mjera obuhvaća ne samo utjecaj tehnološke promjene ili poboljšanja proizvodnog procesa, već će na nju utjecati i promjena omjera rada i kapitala. Iz tog razloga indeks produktivnosti rada veću kapitalnu opremljenost radom registrira kao povećanje produktivnosti, iako se ne radi o nikakvoj vrsti tehnološkog napretka. Isti problem zahvaća i  bilo koji drugi parcijalni indeks.

Iz sadržaja:

1. UVOD

2. KONCEPT PRODUKTIVNOSTI U SUVREMENOJ EKONOMSKOJ ZNANOSTI

2.1.       Teorijski pregled evolucije koncepta produktivnosti

2.1.1.        Rani razvoj koncepta produktivnosti

2.1.2.        Solow-ljeva sinteza koncepta produktivnosti

2.1.3.        Kasniji razvoj koncepta produktivnosti

2.1.4.        Diewert i transcendentalna logaritamska funkcija

2.1.5.        Integracija s ekonometrijskim tehnikama te matematičkim programiranjem

2.2.       Koncept makroproduktivnosti u suvremenoj ekonomskoj znanosti

2.2.1.        Rani modeli rasta

2.2.2.        Nova Teorija Rasta

2.2.3.        Determinante produktivnosti na makro razini

2.2.4.        Problem kvalitete i obuhvata podataka

2.2.5.        Tendencija promjene fokusa istraživanja prema nižim razinama agregacije

2.3.       Koncept mikroproduktivnosti u suvremenoj ekonomskoj znanosti

2.3.1.        Modeliranje heterogenosti

2.3.2.        Utjecaj razvoja analize mikroproduktivnosti na srodna polja istraživanja

2.3.3. Pregled determinanti mikro-produktivnosti

3. MJERENJE PRODUKTIVNOSTI HRVATSKE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA RAZINI PODUZEĆA

3.1.       Metode mjerenja ukupne faktorske produktivnosti

3.1.1.        Metoda indeksnih brojeva

3.1.2.        Metoda računovodstva rasta

3.1.3.        Metoda ekonometrijske procjene

3.1.4. Odabir metode

3.2.       TFP hrvatske prerađivačke industrije

3.2.1.        Baza podataka

3.2.2.        Hrvatska prerađivačka industrija od 2003. do 2013. godine

3.2.3.        Harmonizacija podataka

3.2.4.        Izračun TFP-a

4. DETERMINANTE PRODUKTIVNOSTI NA RAZINI PODUZEĆA

4.1.       Pregled relevantnih istraživanja utjecaja veličine i izvozne orijentiranosti poduzeća na ukupnu faktorsku produktivnost

4.1.1. Utjecaj veličine na produktivnost poduzeća

4.1.2. Utjecaj izvozne orijentiranosti na produktivnost poduzeća

4.2.       Opis uzorka i varijabli

4.3. Ekonometrijska procjena utjecaja veličine i izvozne orijentiranosti na ukupnu faktorsku produktivnost

4.4. Pregled relevantnih istraživanja utjecaja ulaganja u istraživanje i razvoj te uvoza na ukupnu faktorsku produktivnost

4.5. Opis uzorka i varijabli

4.6. Ekonometrijska procjena utjecaja ulaganja u istraživanje i razvoj te uvoza na ukupnu faktorsku produktivnost

5.  UTJECAJ KONCENTRACIJE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA PRODUKTIVNOST

5.1. Pregled relevantnih istraživanja utjecaja koncentracije prerađivačke industrije na produktivnost

5.2. Opis podataka i varijabli

5.3. Rasprava o metodološkim problemima

5.4. Opis modela

5.5. Rezultati analize

5.5.1. Deskriptivna analiza

5.5.2. Panel analiza utjecaja koncentracije prerađivačke industrije na produktivnost

POPIS LITERATURE

POPIS GRAFIKONA

POPIS TABLICA

POPIS PRILOGA

PRILOZI

Indeks pojmova

Dodatne informacije