OBRAZOVANJE - snaga generacije "izvan okvira"

O knjizi:

Knjiga ‘Obrazovanje – snaga generacije „izvan okvira”’ izuzetno je vrijedan prilog popularizaciji obrazovanja i znanosti i prava znanstvena rasprava jer dubinski analizira i razlaže uzroke i etiologiju društvenih poremećaja nastalih kao posljedice zanemarivanja značaja obrazovanja i znanosti. Ozbiljna je to kritika stanja koju valja kao takvu prihvatiti jer dolazi iz pera dvaju vrhunskih i etabliranih znanstvenika.

Što je iskonska svrha obrazovanja, koja je veza između kvalitetnog obrazovanja, dubokog učenja i osobnog ispunjenja, zašto su intelektualna radoznalost, sumnja i kritičko mišljenje ključni u razvoju učeničke autonomije i emancipacije te kako školu pretvoriti u laboratorij zajedničke potrage za uvidima, dokazima i otkrićima, samo su neke od tema kojima se zacrtavaju smjernice za povratak učeničke gladi za znanjem i spoznajom u školi okrenutoj izgradnji pravednijeg društva.

Za autore je dosadašnje obrazovanje „uokvireno” imperativima kanonskih tekstova, hijerarhijskih odnosa, po(d)učavanja, natjecanja i individualizma neodrživo za nove generacije učenika. U skladu s tim zagovaraju se sveobuhvatne i dubinske promjene okrenute društvu budućnosti te nude rješenja i alate na koji se način aktualno stanje može i mora popravljati. Svoje su ekspertize, znanstveni i osobni ugled nesebično stavili na raspolaganje svima onima koji vjeruju da su vrijednosti znanja, obrazovanja, rada i zalaganja put i način za izgradnju boljeg sutra.

Iz sadržaja:

1. Jesu li bolje obrazovanje i bolje, uređenije i pravednije društvo ostvarivi ideali ili utopija?

2. Vrijednost znanja i obrazovanja u društvu poljuljanih vrijednosti

2.1. „Razmažena generacija” ili djeca iz obitelji koje su izgubile ravnotežu

2.2. Kultura površnosti i konzumerizma

2.3. Internet i fenomen ikeizacije društva

2.4. Diskreditiranje znanosti i njezinih dosega

2.5. Dominacija podobnosti nad kompetentnošću

2.6. Obrazovanje kao „putovnica za odlazak“

2.7. Inflacija školskih ocjena kao društveni fenomen

2.8. Poljuljani status i narušeni ugled nastavničke profesije

3. Škola „zaglavljena u okviru” – deformacije školskog obrazovanja

3.1. Škola kao mjesto intelektualne neslobode vs. slobode

3.2. Škola kao mjesto emocionalno plitkih vs. dubokih iskustava učenja

3.3. Najkompetentniji učitelji su problem vs. rješenje problema

3.4. Kozmetički popravci vs. stvarna promjena

3.5. Diskontinuitet vs. kontinuitet smjera razvoja školstva

4. Arhitektura obrazovanja za ostvarivanje kvalitetnijeg života i pravednijeg društva

4.1. Obrazovanje njeguje intelektualnu radoznalost i otvorenost uma

4.2. Obrazovanje potiče sumnju i ohrabruje kritičko propitivanje

4.3. Obrazovanje vodi vladavini autoriteta znanja

4.4. Obrazovanje vodi razvoju istančane svijesti o etici života

4.5. Obrazovanje služi stvaranju budućnosti usmjerene na pravičnost

4.6. Obrazovanje omogućuje razvoj kulture mira i nenasilja

4.7. Obrazovanje podrazumijeva razvoj etike izvrsnosti

5. Snaga škole za generaciju „izvan okvira”

5.1. Škola za generaciju „izvan okvira” mjesto je razvoja besprijekorne ekologije učenja i življenja

5.2. Škola za generaciju „izvan okvira” arena je pruženih mogućnosti za afirmaciju različitih talenata

5.3. Škola za generaciju „izvan okvira” laboratorij je zajedničke potrage za dokazima, uvidima i otkrićima

5.4. Škola za generaciju „izvan okvira” inkluzivno je mjesto promicanja altruizma i tolerancije

5.5. Škola za generaciju „izvan okvira” mjesto je uključenosti i participacije

6. Snaga učitelja/mentora za generaciju „izvan okvira”

6.1. Učitelj je generator učenikove vjere u vlastite sposobnosti učenja

6.2. Učitelj je promicatelj učenikove autonomije i emancipacije

6.3. Učitelj je kreator kulture mišljenja i dijaloga

6.4. Učitelj je podržavatelj razvoja „softvera za altruizam” i suradnju

6.5. Učitelj je poticatelj razvoja metakognitivnih kapaciteta učenika

7. Transformacija škole – alati promjene

7.1. Življenje promjene – razvoj škole proces je stalne evolucije

7.2. Razvoj refleksivnih kapaciteta učitelja i emancipacijske kulture i prakse

7.3. Uspostavljanje grupne klime povjerenja i egalitarnih odnosa

7.4. Škola u kojoj problemi postaju prijateljima

8. Kaleidoskop ideja o obrazovanju – dijelovi rasprava studenata

Kluba studenata pedagogije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i studenata Goethe Sveučilišta u Frankfurtu

9. Umjesto zaključka: rušenje vlastitih barijera

Popis literature

Mišljenja o knjizi

O autorima