Opis

O knjizi:

Sve teorijske obrade i znanstvene pokušaje, čak i u svojoj najapstraktnoj formulaciji nisu samo proizvod čisto kognitivnog razmišljanja, već plod utjecaja određenog društva i povijesnog razdoblja, što znači da su svi kulturni proizvodi uvijek podređeni povijesnoj i društvenoj dimenziji življenja. U tom se kratkom i shematskom prikazu, želi istaknuti kako “društveni odnos” predstavlja pojam koji se nalazi u osnovi sociološkog znanja od osnutka sociologije kao znanost o ljudskom življenju i djelovanju. No i filozofija, pravo, psihologija, biologija,ekonomija, povijest i politika imaju također određene pretenzije u tumačenju društvenih činjenica, koje se međutim razlikuju sociološkog. Stoga ovdje ćemo se prvenstveno pozabaviti onim teorijama i autorima koji su društvene kategorije definirali na sociološkim osnovama. Treba reći da se otkrivanje društva’, kao sociološka kategorija, podudara s pronalaskom novih praksi i društvenih odnosa od strane nastajućeg modernog društva. Na teorijskoj razini to znači da se na znanstveni način ‘stvara’ kategorija društvenih odnosa. Da bi to objasnili koristit će se metoda koju je razvila ‘sociologija znanja’, koja smatra da postoji međuovisnost teorijskih paradigma i povijesnih konteksta. To poimanje međuovisnosti omogućava da se izbjegne bilo koji pokušaj determinističkog i jedno-uzročnog objašnjenja u odnosima između društvene strukture i društvenih reprezentacija.

Iz sadržaja:

Uvod u sociologiju 9

Sociologija, zdrav razum i znanost 10

Povijesna pozadina sociološke misli 11

Idealna znanost i sociologija 14

Razlikovanje sociologije od političke ekonomije 15

Razlikovanje sociologije od filozofije 16

Novi predmet istraživanja: socijalna problematika 17

Korijeni moderne sociologije 19

Industrijska (ekonomska) revolucija 20

Francuska revolucija 21

Prosvijetiteljstvo, kao kulturni pokret 22

Empirizam 23

Sociologija i pozitivizam 24

Sociologija kao društvena znanost 26

Sociologija masovne komunikacije 28

Sociologija znanja 29

Sociologija prava 29

Sociologia odgoja i obrazovanja 30

Sociologija obitelji 30

Sociologija politike 30

Sociologija etničkih odnosa 31

Sociologija rodnih odnosa 31

Sociologija religije 32

Sociologija zdravstva 32

Sociologija razvoja 33

Urbana i ruralna sociologija 33

Sociologija umjetnosti 33

Osnovni pojmovi i sociološke teorije 35

Socijalizacija 35

Najpoznatije sociološke teorije 37

– Funkcionalizam 37

– Konfliktne teorije 38

– Interakcionizam 38

– Weberijanska perspektiva 39

– Liberalna perspektiva 41

U kratko o odgoju i obrazovanju kroz povijesti 43

Odnos sociologije sa njoj srodnim znanstvenim disciplinama 47

Odnos sociologije i pedagogije 47

Odnos sociologije i psihologije 49

Obrazovanje i društvo 51

Društveni odnosi i njihov utjecaj na obrazovanje 55

Obrazovanje kao društveni fenomen 55

Nejednakosti u obrazovanju 59

Teorija kulturnog kapitala 61

Teorija klasnih supkultura 64

Sociolingvistička teorija 66

Teorija racionalnog izbora 68

Socijalni kapital i obrazovni uspjeh 69

Socijalni status unutar vršnjačkih skupina 74

Jednakost obrazovnih šansi i društvene nejednakosti 77

Obrazovanje kao bitna društvena i klasna kategorija 83

Spolne (rodne) nejednakosti u obrazovanju 87

Obrazovanje i ekonomska produktivnost 93

Organizacija obrazovnog sustava 96

Razlikovnost obrazovnog sustava 96

Tržišni pristup obrazovanju 98

Kvazitržišta 100

Privatne škole 101

Meritokracija i obrazovanje u Hrvatskoj 103

Obrazovanje i nove komunikacijske tehnologije 105

Promjena u obrazovnom sustavu 105

Prema cjeloživotnom obrazovanju 106

Uloga obrazovanja u razumijevanju djelovanja

društvenih procesa 109

Etnička tolerancija i antietnički pristup u obrazovanju 111

Literatura 115

Dodatne informacije