OBRAZOVANJE I STATUS KNJIŽNIČARA U HRVATSKOJ DO UVOĐENJA STUDIJA BIBLIOTEKARSTVA - Naruči svoju knjigu

OBRAZOVANJE I STATUS KNJIŽNIČARA U HRVATSKOJ DO UVOĐENJA STUDIJA BIBLIOTEKARSTVA

Autor: Radeljak-Švenda, Ksenija
Područje: Publicistika - naš izbor
Karakter: znanstvena
Godina izdanja: 2018
Broj stranica: 322
Uvez: Meki
ISBN: 978-953-270-106-7

239,00 Kn

Istražuje se razvoj profesionalne edukacije i priznavanje statusa knjižničara kroz povijest: od osnutka Kraljevske sveučilišne knjižnice do ustroja Katedre za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čime započinje visokoškolska naobrazba za knjižničarsku profesiju.

Više o knjizi – recenzije i sadržaj

O knjizi:

Istraživanje je podijeljeno na tri povijesna razdoblja: 1874.-1918.; 1918.-1945; te razvoj od 1945.-1976. godine. Prikazane su ukratko povijesno-društvene okolnosti svakog razdoblja i njihov posredni utjecaj na razvoj knjižničarske profesije. Kriterij kronološke podjele bile su promjene društveno-političkog ustrojstva, ratna zbivanja, te tehnološke i kulturološke promjene unutar svakog razdoblja koje su između ostalog uvjetovale razvoj knjižničarske profesije.

Tijekom svakog odabranog razdoblja prati se razvoj profesionalne edukacije i statusa knjižničara, te aktivnosti Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) na tim područjima od njegova osnutka do kraja promatranog razdoblja. Izdvajaju se zasebno vrste edukacija u novijem razdoblju istraživanja, nakon II svjetskog rata, zbog njihove brojnosti i doprinosa razvoju same profesije. Poseban se naglasak stavlja na istraživanje i prezentiranje do sada nedovoljno istraženog djelovanja hrvatskih knjižničarki.Taj se doprinos prati u dva povijesna razdoblja: prije i tijekom II svjetskog rata, te od završetka II svjetskog rata do kraja ovdje istraživanog razdoblja.

Iz recenzija:

Za ovaj se rad može reći da je izvoran po odabiru teme, jer se dosad objavljeni radovi o obrazovanju i statusu knjižničara u Hrvatskoj pretežno usredotočuju na sadašnjost, dok o prošlosti govore tek uvodno ili sažeto. Autorica prikazuje postupnu profesionalizaciju hrvatskih knjižničara u stogodišnjem razdoblju od sedamdesetih godina XIX. st. do osnivanja visokoškolskog studija  na Sveučilištu u Zagrebu 1976. godine. Posebno je zanima ulazak žena u knjižničarsku profesiju pa jedno poglavlje posvećuje istaknutim knjižničarkama koje su djelovale u navedenom razdoblju. Kako knjižničari uglavnom ne pripadaju krugu javnih osoba o kojima se pišu biobibliografski članci u enciklopedijama i leksikonima, mnoge je podatke tek trebalo istražiti i provjeriti. Autorica je u radu koristila neobjavljene dokumente koji se čuvaju u  rukopisnim arhivima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskoga knjižničarskog društva, ali i značajan broj već objavljenih radova. Popis korištene literature opsežan je i relevantan. prof. dr. sc. Aleksandra Horvat

Preporučujemo objavljivanje djela kao izvornog znanstvenog doprinosa pregledu razvoja hrvatskog knjižničarstva. Djelo donosi iscrpan i dubinski uvid u prerastanje knjižničarskog zanimanja iz poluprofesije u profesiju u Hrvatskoj putem istraživanja okolnosti, načina i modela uspostave visokoškolskog knjižničarskog obrazovanja. Posebno je značajno što djelo donosi prikaz i vrednovanje profesionalnog rada istaknutih hrvatskih knjižničarki čiji su profesionalni napori i dosezi doprinijeli postizanju profesionalnog statusa knjižničarske struke. Držimo da će djelo biti zanimljivo cjelokupnoj hrvatskoj knjižničarskoj zajednici, što uključuje knjižničare iz svih vrsta knjižnica, zatim visokoškolske nastavnike iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, posebice grane knjižničarstva te studente knjižničarstva kao buduće pripadnike profesije o kojoj je riječ. izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić

Kandidatkinja je prikupila, obradila i po prvi put objedinila do sada nepoznate podatke i dokumente iz povijesti hrvatskog knjižničarstva. Autorica istražuje ulogu knjižničara kao nositelja knjižnične djelatnosti i mjesta obrazovanja i stručnog usavršavanja u promatranom razdoblju, ali i doprinos pojedinca, među kojima posebnu pažnju posvjećuje ulozi knjižničarki u razvoju stručnog obrazovanja. izv. rof. dr. sc. Daniela Živković

Iz sadržaja:

UVOD …………………………………………………………………………………………… 1

  1. PROFESIJA OPĆENITO I SPECIFIČNOSTI KNJIŽNIČARSKE PROFESIJE …………… 5

1.1. Terminološka razjašnjenja i teorijski pristupi …………………….. 5

1.2. Specifičnosti knjižničarskog zanimanja: poluprofesija ili profesija? ……………………………………………………………………….. 8

  1. POČETCI RAZVOJA KNJIŽNIČARSKE PROFESIJE U HRVATSKOJ OD 1875.-1918. GODINE……………………………….. 11

2.1. Austrougarska monarhija od 1875.-1918.: politička, ekonomska i društvena obilježja ………………………………………… 11

2.2. Ustroj i funkcioniranje knjižnica Austrije i Ugarske …………… 15

2.2.1. Zakonska regulativa ………………………………………………… 16

2.2.2. Suradnja knjižnica i strukovno udruživanje …………….. 19

2.3. Osnutak i razvoj Kraljevske Sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 1874.do 1918. godine : početci modernog knjižničarstva u Hrvatskoj .. 21

2.3.1. Stanje neposredno pred osnutak Kraljevske Sveučilišne knjižnice ………………………………………………… 21

3.2. Profesionalni razvoj i status knjižničarki i knjižničara do početka II svjetskog rata ……………………………………………….. 54

3.2.1. Djelovanje knjižničara u jugoslavenskoj državi na poboljšanju profesionalnog statusa …………………………. 54

3.2.2. Nacrt novog Zakona o bibliotekama – nastojanja knjižničara ……………………………………………………………….. 55

3.2.3. Profesionalna udruga knjižničara …………………………….. 58

3.2.4. Profesionalno obrazovanje knjižničara …………………….. 62

3.2.5. Hrvatska u vrijeme II svjetskog rata – uspostava Nezavisne Države Hrvatske ……………………………………… 64

3.2.5.1. Knjižničari u Nezavisnoj državi Hrvatskoj – aktivnosti na zakonodavnom planu i razvoju profesionalnog obrazovanja ………………………….. 65

  1. RAZVOJ KNJIŽNIČARSKE PROFESIJE OD 1945. DO 1976. GODINE ………………………………………………. 70

4.1. Uspostava novog društvenog poretka ……………………………….. 70

4.2. Specifičnosti knjižničarske profesije u Hrvatskoj od 1945. do 1976. godine : zakonske i statusne promjene ……. 75

4.2.1. Prvo poslijeratno razdoblje: 1945.-1953. godine …………. 76

4.2.2. Razdoblje 1953.-1967. godine ……………………………………… 78

4.2.3. Razdoblje privredne reforme i djelomične liberalizacije 1968.-1975. ……………………………………………. 83

4.3. Osnutak i djelovanje profesionalne knjižničarske udruge u kontekstu unapređenja profesionalne edukacije djelatnika .. 86

  1. MODELI EDUKACIJE ………………………………………………………….. 90

Uvod…………………………………………………………………………………………. 90

5.1. Tečajevi za osposobljavanje djelatnika u knjižnicama ………… 94

5.2. Seminari ……………………………………………………………………………. 99

5.3. Centar za postdiplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti……………………………. 109

5.4. Kolegij bibliotekarstva na Pedagoškoj akademiji u Rijeci …… 112

5.5. Katedra za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – početak formalnog fakultetskog školovanja knjižničara u Hrvatskoj ……………………………………. 121

5.6. Stručni ispiti ………………………………………………………………………. 125

  1. KNJIŽNIČARSTVO KAO ŽENSKA PROFESIJA – DOPRINOSI HRVATSKIH KNJIŽNIČARKI ……………….. 135

6.1. Hrvatske knjižničarke prije i između dva svjetska rata ……… 135

6.1.1. Kulturološke i društvene promjene s posebnim osvrtom na položaj žena …………………………………………… 135

6.1.2. Žene u hrvatskom knjižničarstvu prije i između dva rata …………………………………………………………………….. 139

6.2. Hrvatske knjižničarke i njihovi doprinosi u razdoblju 1945.-1976. godine ………………………………………………………………. 149

6.2.1. Društveno-političke i kulturološke promjene položaja žena ……………………………………………………………. 149

6.2.2. Knjižničarke u Hrvatskoj nakon II rata – doprinos profesiji …………………………………………………………………….. 152

6.3. Istaknute hrvatske knjižničarke knjižničarke do 1975. : bio-bibliografski podatci …………………………………………………… 171

Abramović, Lidija ………………………………………………………………. 172

Anzulović, Neda ……………………………………………………………….. 174

Bašić, Ana ………………………………………………………………………….. 178

Bendiš, Vjera ……………………………………………………………………… 179

Blažeković, Tatjana …………………………………………………………….. 182

Bonifačić, Vera …………………………………………………………………… 188

Bošnjak, Dubravka …………………………………………………………….. 191

Canić, Lela …………………………………………………………………………. 195

Čanković, Dušanka ……………………………………………………………. 196

Čečuk, Anisja …………………………………………………………………….. 200

Čučković, Dana ………………………………………………………………….. 204

Furlan, Branka …………………………………………………………………… 206

Hergešić, Branka ………………………………………………………………… 211

Kučera, Elza ………………………………………………………………………. 215

Malbaša, Marija …………………………………………………………………. 230

Markić-Čučuković, Ljerka ………………………………………………….. 234

Mikačić, Mira …………………………………………………………………….. 241

Milčetić, Vanda ………………………………………………………………….. 248

Mišić, Jelka ………………………………………………………………………… 255

Mudri-Škunca, Vera …………………………………………………………… 259

Verona, Eva ……………………………………………………………………….. 263

Vuković, Višnja …………………………………………………………………. 275

  1. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………. 279

SUMMARY ………………………………………………………………………………….. 286

LITERATURA ……………………………………………………………………………… 293

ARHIVSKI IZVORI …………………………………………………………………….. 306

Dodatne informacije

Godina izdanja

Broj stranica

ISBN

Autor

Karakter

Uvez

Povezane knjige - M.E.P.-ova preporuka

OD NOVINARA DO NOVINARSTVA

Studija novinarskih vještina

Vukić, Tijana

ONAJ ŠTO PIŠE

Kronika moga vremena

Plevnik, Danko