Opis
O ovome broju:
Akteri koji djeluju na mikro-ekonomskoj razini – lideri, menadžeri, treneri, coachevi, mentori, savjetnici i drugi edukatori – savršeno dobro znaju da je svaka organizacija utemeljena na rigidnoj hijerarhiji osuđena na propadanje te se stoga svojski trude decentralizirati upravljanje, promovirati samoorganizirajuće timove, uključivati djelatnike u odlučivanje i uvoditi druge slične metode kako bi se prilagodili promjenjivom okruženju i promptno rješavali probleme radi opstanka na tržištu. Za razliku od toga, birokratski upravljački sustav funkcionira na dijametralno suprotan način. Umjesto da rastače, on iz dana u dan dodatno osnažuje hijerarhiju stvarajući time temeljne pretpostavke za razvoj totalitarizma.
Iz sadržaja:
TEMA BROJA: ANARHIZAM
1. Zahtijevati nemoguće: povijesne osnove anarhizma
Peter Marshall
U masmedijima anarhiste se redovito stavlja u isti koš s vandalima, ikonoklastima, divljacima, grubijanima, nasilnicima, „đavoljim sinovima“ i sličnom ekipom. U poznatoj knjizi Josepha Conrada „Tajni agent“ poistovjećuje ih se s fanaticima koji ruše vlade i druge noseće stupove civiliziranog društva. Međutim, pravo stanje stvari posve je drugačije.
2. Jeste li vi anarhista? Odgovor bi vas mogao iznenaditi!
David Greaber
Vjerojatno ste već negdje čuli o tome tko su anarhisti i u što oni vjeruju. Velike su šanse da je sve to jedna velika besmislica. Nakon pažljivog čitanja teksta shvatit ćete da i vi – u većoj ili manjoj mjeri – podržavate anarhizam i anarhistička uvjerenja.
3. Intervju: Noam Chomsky
Transcendiranje kapitalizma
Sherry Immediato
Noam Chomsky moderni je predstavnik klasičnog anarhizma, osoba koju su u ranoj fazi intelektualnog razvoja izuzetno impresionirali društveni eksperimenti provedeni u Španjolskoj tijekom građanskog rata. U razgovoru s bivšom predsjednicom SoL-a govori o tome kako transcendirati moderni neoliberalni kapitalizam i birokratizam koji prijete opstanku čovječanstva.
4. Anarhizam: revolucionarni pokret 21. stoljeća
Andrej Grubačić
Iz mnogih razloga – od kojih se najočitiji ogleda u neuspjesima i katastrofama brojnih napora da se prevladaju loše strane kapitalizma – privlačnost anarhističkih ideja početkom 21. stoljeća sve je veća. Od istočne Europe do Argentine, od Seattlea do Bombaya, iz anarhističkih načela izviru novi radikalni snovi i vizije koji se ne bave preuzimanjem državne vlasti već razotkrivanjem, delegitimiranjem i demontiranjem mehanizama moderne vladavine radi proširivanja slobode, autonomije i participativnog upravljanja.
5. Relevantnost anarhizma
Peter Marshall
Anarhizam je pokret koji raspolaže lepezom različitih strategija sa svrhom širenja ljudskih prava i sloboda. Shodno tome, neposredno je i značajno relevantan za suvremene probleme i za dobrobit šire društvene zajednice. Anarhizam nudi treći, uglavnom neiskušani put prema osobnoj i društvenoj slobodi – onkraj izlizane, sumorne domene prevladavajućih društvenih modela državno orkestriranog kapitalizma (birokratizma) ili socijalizma.